Hoće li se ponoviti scenarij koji je paralizirao Europu? Meteorolozi zabrinuti zbog onoga što dolazi
Polarni vrtlog, golemi vrtlog vjetrova koji zadržava hladan zrak iznad Sjevernog pola, ove se godine raspao ranije nego ikada otkako postoje mjerenja. Ova pojava predstavlja novi meteorološki ekstrem u godini u kojoj se širom svijeta ruše temperaturni rekordi mora i zraka. Ovakav raspad može donijeti veoma hladno i suho vrijeme u Evropu, Sjevernu Ameriku i sjevernu Aziju. Naučnici ipak upozoravaju da su posljedice ovog puta neizvjesne upravo zato što se sve dogodilo tako rano u sezoni.
„Ovo bi mogao biti još jedan primjer ili simptom Zemljinog sistema koji radi stvari kakve ranije nismo vidjeli“, rekao je Tim Stockdale, glavni naučnik Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze. Dodao je da to pojačava utisak da klimatski sistem ulazi u nepoznato područje, što otežava predviđanja. Vjetrovi polarnog vrtloga, koji u stratosferi, na visini od 10 do 50 kilometara, inače pušu prema zapadu, ove su sedmice promijenili smjer. To se dogodilo više od dvije sedmice ranije od dosadašnjeg rekorda, zabilježenog 28. novembra 1968. i ponovo 2025. godine. Podaci sežu do 1958. godine. Uzrok je pojava poznata kao naglo stratosfersko zagrijavanje, kada temperature u tom dijelu atmosfere naglo porastu, piše Financial Times.
Prema podacima evropskog programa Copernicus, prošli mjesec bio je najtopliji oktobar u historiji mjerenja. Istraživači ističu da je raspad vrtloga još jedna prekretnica u eri zagrijavanja klime i neobičnih atmosferskih pojava, među kojima je i rekordno snažan El Niño u Tihom okeanu. Britanski meteorološki zavod govori o „intrigantnoj vezi“ između te dvije pojave. Tokom El Niña okean u tropskom Pacifiku oslobađa toplotu koja putuje kroz atmosferu i može izazvati naglo stratosfersko zagrijavanje i oluje na udaljenim područjima.
Raspad polarnog vrtloga i prodor arktičkog zraka u prošlosti su često donosili ekstremnu hladnoću. Tako je bilo i sa „zvijeri s istoka“, koja je početkom 2018. godine zaledila centralnu i zapadnu Evropu. Ranije ove godine sličan događaj donio je New Yorku jednu od najhladnijih zima u više od jednog stoljeća. Naučnici zasad ne mogu sa sigurnošću reći hoće li se to ponoviti.
Scott Osprey s Nacionalnog centra za atmosferske nauke i Univerziteta u Oxfordu objašnjava da su posljedice nejasne jer se sve dogodilo tako rano. Na početku zime arktički zrak još nije hladan kao što će biti u kasnijim mjesecima. „Međutim, to bi moglo dovesti do uslova pogodnih za snijeg u narednim sedmicama“, rekao je Osprey. Upozorio je da bi kasnije tokom zime moglo biti još iznenađenja, posebno ako dođe do drugog naglog zagrijavanja stratosfere.
Raspad vrtloga može donijeti i sušnije vrijeme u sjevernijim krajevima. To možda zvuči privlačno, ali može stvoriti probleme poljoprivredi i akumulacijama koje se nakon vrućeg ljeta moraju ponovo napuniti. Regan Mudhar, istraživačica sa Univerziteta u Lausannei, kaže da polarni vrtlog punu snagu obično dostiže krajem decembra ili početkom januara.
„Utjecaj ovih događaja može trajati sedmicama, pa čak i mjesecima, i odraziti se ne samo na Evropu već i na Sjevernu Ameriku i sjevernu Aziju“, rekla je.