Sokolović upozorio: Povratak nacionalnih stranaka prijetnja je opstanku BiH
Posljednji izborni rezultati pokazuju da se Bosna i Hercegovina sve više udaljava od građanskog društva, a povratak etničkih, posebno nacionalnih stranaka, predstavlja prijetnju njenom opstanku, ocijenio je profesor Univerziteta u Bergenu Džemal Sokolović na redovnoj sesiji Kruga 99, održanoj danas u Sarajevu.
Sokolović, autor knjige „G. W. F. Hegel o građanskom društvu“, bio je uvodničar sesije „Biti građanin = biti Evropljanin i biti Bosanac“. Govoreći o Hegelovom razumijevanju građanskog društva, istakao je da formalno državljanstvo samo po sebi nije dovoljno za ulogu koju građanin ima u modernom društvu. Kao što se država oslanja na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, tako i stabilnost društva, prema njegovim riječima, zavisi od uloge građana.
Izbori pokazali zabrinjavajući pravac
– Ako je suditi po rezultatima posljednjih izbora, društvo BiH je sve manje društvo građana, a sve više društvo kolektiviteta, posebnosti različite vrste, snopova. To je ono što državu BiH, kao i sve ostale, čini manje stabilnom, više konfliktnom i predpolitičkom – rekao je Sokolović.
Građanin je, prema njegovoj ocjeni, ključan za povezivanje Evropske unije i šireg međunarodnog poretka, pa je pitanje građanske BiH povezao s očuvanjem univerzalnih vrijednosti. Upozorio je i na posljedice ratova, urušavanja međunarodnog prava i koncentracije moći u rukama velikih sila.
Među razlozima političke apatije naveo je pritisak na pojedince koji se suprotstavljaju autoritetima i nedostatak kritičke svijesti među obrazovanim ljudima, uključujući medije i akademsku zajednicu.
– Um i pravednost moraju iznova biti ideali – poručio je Sokolović, završivši izlaganje mišlju koju je pripisao Bertrandu Russellu: „Kad nam fašizam zakuca na vrata, neće reći ‘Ja sam fašizam!’, nego će nas ubijediti: ‘Ja sam sloboda!’“
Upozorenje o Dodikovoj politici
Predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović otvorio je pitanje kako u BiH biti Bosanac i Evropljanin uz očuvanje bošnjačkog, srpskog, hrvatskog ili drugog identiteta. Ocijenio je da je politička uloga građanina potisnuta u korist etničkih kolektiva, iako BiH kulturno i teritorijalno pripada Evropi.
Kulenović je podsjetio da je BiH, prema njegovoj ocjeni, još prvim višestranačkim izborima i referendumom o nezavisnosti napravila korak prema građanskom društvu. Današnje političke prilike, kazao je, obilježava osporavanje državnih institucija, odluka Ustavnog suda BiH i državnih simbola. Posebno je upozorio na, kako tvrdi, pokušaje izazivanja ozbiljnog političkog sukoba kako bi se buduće vlasti u Srbiji uvukle u politiku Milorada Dodika prema BiH.
Dvije prepreke za građane
Kulenović smatra da se slobodan pojedinac u BiH suočava s institucionalnim i ekonomskim preprekama. Kao primjer prve naveo je izbor članova Predsjedništva BiH, u kojem birači ne mogu glasati za sve kandidate. Kritikovao je i postupanje Centralne izborne komisije BiH, za koju tvrdi da je dodatno učvrstila etničku raspodjelu političke moći.
Drugu prepreku vidi u dugogodišnjoj deindustrijalizaciji, privatizaciji, osiromašenju i nesigurnosti radnika. Takve okolnosti, ocijenio je, građane čine egzistencijalno zavisnim od političkih elita i poslodavaca. Izlaz vidi u solidarnosti i kritičkoj svijesti građana te primjeni evropskih ustavnih standarda koji bi omogućili ravnopravnije političko učešće.