Studentska lista najavila velike promjene: Veći dodatak za dijete, socijalne penzije...
Veći dječji dodatak, uvođenje socijalne penzije i dodatna podrška roditeljima-starateljima - ovo je dio novosti koje Studentska lista najavljuje u svom programu koji se tiče socijalne zaštite.
Osim toga, najavljuju se i drugačiji obračun naknada za porodiljsko odsustvo, lični budžeti za njegu i blaži uslovi za određene penzionere. Ima li prostora za implementaciju ovakvih novina u kratkom vremenskom periodu u postojećim uslovima?
Program Studentske liste u oblasti socijalne politike predviđa proširenje niza postojećih prava - od porodiljskih naknada i dječijeg dodatka, preko novčane socijalne pomoći i dugotrajne njege, do socijalnih penzija i blažih uslova za prijevremeno penzionisanje.
Među obećanjima su porodiljsko odsustvo bez obzira na vrstu ugovora, veći dječiji dodatak za širi krug porodica, lični budžeti za njegu, dodatna podrška najugroženijim penzionerima i socijalna penzija za starije osobe koje nisu ostvarile pravo na penziju.
Poslanik Studentske liste "Studenti pobjeđuju" Vladan Jovanović izjavio je za portal N1 da program predstavlja okvir iz kojeg tek treba da se razviju konkretniji planski dokumenti i propisi, tačnije strategije, akcioni planovi, zakoni, uredbe i pravilnici.
Zbog toga, kako navodi Jovanović, program sam po sebi ne može dati odgovore na sva konkretna pitanja o načinu provedbe određenih mjera.
Također ističe da u ovom trenutku ne postoje sve institucionalne i normativne pretpostavke da se znaju precizni iznosi i drugi detalji pojedinačnih novčanih davanja, ali da su, kako kaže, poznati pravci u kojima će Studentska lista kreirati politiku socijalne i dječje zaštite.
Vladan Jovanović je diplomirani pravnik i specijalista za porodičnu medijaciju sa više od tri decenije profesionalnog iskustva u oblasti socijalne zaštite, porodičnog prava, prava djece i medijacije.
Dakle, šta tačno predložene mjere mijenjaju u odnosu na trenutni sistem i hoće li socijalna prava biti dostupna većem broju građana?
Porodiljska naknada: Šta bi značilo ukloniti nulu iz obračuna?
Jedna od najavljenih promjena odnosi se na žene koje nisu bile kontinuirano zaposlene prije trudnoće.
Studentska lista predlaže da svaka žena zaposlena prije trudnoće ima pravo na porodiljsko odsustvo. Ovo bi se primjenjivalo bez obzira na vrstu ugovora.
Program također predviđa ukidanje obračuna u kojem se mjeseci bez prihoda računaju kao nula. Sada ulaze u osamnaestomjesečni prosjek.
Prema Zakonu o finansijskoj podršci porodicama sa djecom, osnovica za naknadu tokom porodiljskog odsustva obračunava se na osnovu prethodnih 18 mjeseci. Osnovice na koje su plaćeni doprinosi se sabiraju, a ukupan iznos se dijeli sa 18.
Pravilnik dalje precizira da se dijeli sa 18 čak i kada osnovice nisu evidentirane za svih 18 mjeseci. To znači da periodi u kojima žena nema prijavljenu zaradu mogu značajno smanjiti njenu naknadu.
Kako to izgleda u praksi?
Na primjer, ako je žena imala prijavljenu osnovicu od 90.000 dinara tokom šest mjeseci, a preostalih 12 mjeseci nije imala prihode za koje su plaćeni doprinosi, zbir njenih osnovica iznosio bi 540.000 dinara.
Prema trenutnoj formuli, taj iznos bi se podijelio sa svih 18 mjeseci, pa bi prosječna mjesečna osnovica bila 30.000 dinara, a ne 90.000, koliko je iznosila njena plata tokom šest mjeseci u kojima je radila.
Za žene koje su radile i imale ugovor o privremenim i povremenim poslovima, ugovor o radu ili autorski ugovor trenutno se primjenjuje drugačiji obračun. One primaju takozvane ostale beneficije, a ne isto pravo kao zaposlenice.
Zato Studentska lista predlaže da se nakon šest mjeseci zdravstvenog osiguranja (bez obzira na vrstu ugovora) garantuje naknada od najmanje dvije trećine prethodnih prihoda, s donjom granicom jednakom minimalnoj plati, a nakon 12 mjeseci puna naknada.
Kako bi izgledao proračun s prijedlozima iz programa Studentska lista?
U prethodnom primjeru, žena koja je primala 90.000 dinara šest mjeseci, a preostalih 12 mjeseci nije imala prijavljen prihod, prema trenutnom obračunu bi imala prosječnu mjesečnu osnovicu od 30.000 dinara.
Prema prijedlogu Studentske liste, nakon šest mjeseci osiguranja, bila bi joj zagarantovana naknada od najmanje dvije trećine dosadašnje zarade, što znači 60.000 dinara. Odnosno, zagarantovan je iznos minimalne zarade, koja prema važećim propisima iznosi 64.554 dinara.
Pored toga, predviđeno je tromjesečno odsustvo za očeve nakon rođenja djeteta, kao i neprenosivi dio roditeljskog odsustva tokom prve godine djetetovog života.
Veći iznos i više korisnika dječjeg dodatka
Pored porodiljskog odsustva, program se bavi i dječjim dodatkom, tačnije mogućnostima njegovog povećanja, proširenjem kruga njegovih korisnika.
Kao jednu od mjera, program obećava povećanje dječjeg dodatka, proširenje kruga njegovih korisnika i ukidanje ograničenja broja djece za koje ga porodica može primati.
Prema podacima koji se mogu pronaći na web stranici dečijidodatak.rs, od 1. jula 2026. godine osnovni dječiji dodatak iznosi 4.530 dinara mjesečno. Pravo na dječiji dodatak mogu ostvariti porodice čiji mjesečni prihod po članu domaćinstva ne prelazi 18.468 dinara.
Nedavno objavljeni podaci Državne revizorske institucije pokazali su kako promjene u popisu stanovništva mogu utjecati na smanjenje broja korisnika.
Državna revizorska institucija utvrdila je da je broj djece koja primaju dječji dodatak opao za oko 76.000. Pad je zabilježen u periodu od 2021. do 2025. godine.
Istovremeno, obuhvat djece u riziku od siromaštva pao je sa 89 na 68 posto. Govorimo o djeci koja ostvaruju pravo na ovaj dodatak.
Istovremeno, broj djece u riziku od siromaštva koja ne primaju dječji dodatak se povećao. Sa oko 30.000 dostigao je približno 84.000.
DRI je procijenila da je na ovaj pad značajno uticao način prilagođavanja poreza na dohodak. Rast je bio mnogo sporiji od minimalne plate.
Jovanović kaže da još nema precizne podatke o planiranom povećanju dječjeg dodatka. Nije poznato koliko bi novih korisnika bilo uključeno.
Međutim, poznato je da reforma predviđa jednostavniji postupak za ostvarivanje prava. Planirano je i automatsko povezivanje dodatka s drugim oblicima pomoći.
"Reforma dječjeg dodatka znači povećanje njegovog iznosa i obuhvata. To znači i pojednostavljenje postupka za ostvarivanje prava. Predviđeno je automatsko povezivanje dječjeg dodatka s drugim oblicima podrške", rekao je Jovanović za portal N1.
Dodaje da program predviđa ukidanje ograničenja broja djece za koju porodica može dobiti dodatak. Prema njegovoj procjeni, trenutno ograničenje posebno pogađa najugroženija domaćinstva.
Jedno pravo otključava još tri: obroke, dodatke i prijevoz
Ono što je očigledno novina koja do sada nije implementirana jeste da se pravo na dječiji dodatak automatski veže za besplatan školski pribor, obroke i prevoz.
Takav sistem bi se razlikovao od trenutnog, ako se uzmu u obzir važeći propisi.
Pravo na besplatan školski prevoz trenutno je prvenstveno povezano s udaljenošću u osnovnom obrazovanju.
Prema Zakonu o osnovnom obrazovanju, učenik koji živi više od četiri kilometra od škole ima pravo na besplatan prevoz. Dok učenici sa teškoćama u razvoju i invaliditetom imaju to pravo bez obzira na udaljenost.
Besplatni udžbenici trenutno nisu automatski povezani ni s dječjim džeparcem.
Za školsku 2026/27. godinu, Ministarstvo prosvjete je prošle godine obezbijedilo besplatne udžbenike za oko 96.000 učenika osnovnih škola. Među njima su djeca iz porodica koje primaju novčanu socijalnu pomoć, učenici koji se obrazuju po IEP-u i određena djeca iz porodica sa troje ili više djece u sistemu obrazovanja. Za ovu mjeru izdvojeno je nešto više od milijardu dinara.
Program stoga postavlja i pitanje šta bi se dogodilo s porodicama koje pređu dohodovni prag za dječji dodatak - preciznije, da li bi gubitak jednog prava istovremeno ostavio bez pribora za jelo, obroka i prevoza?
Socijalna pomoć iznad granice siromaštva
Što se tiče novčane socijalne pomoći, Studentska lista predlaže da njena osnovica bude najmanje deset posto iznad apsolutne granice siromaštva, koja je u programu navedena na oko 17.000 dinara po članu domaćinstva.
Predviđeno je i ublažavanje imovinskih uslova, objedinjavanje materijalnih davanja na jednom mjestu i aktivnija uloga centara za socijalni rad, koji bi kroz terenski rad pronalazili osobe koje imaju pravo na podršku.
Prema podacima Ženskog foruma, oko 800.000 ljudi u Srbiji živi ispod granice siromaštva, sa mjesečnim prihodima od oko 12.000 dinara ili manje. Šira slika daje se podacima Republičkog zavoda za statistiku za 2025. godinu, prema kojima je 19,6 posto građana bilo u riziku od siromaštva, dok je prag rizika za jednu osobu iznosio 45.674 dinara mjesečno.
Lični budžet za njegu i deinstitucionalizaciju
Jedna od glavnih potencijalnih promjena u programu je uvođenje "budžeta za ličnu njegu".
Prema prijedlogu Studentske liste, korisnik bi iz tog budžeta mogao birati i plaćati asistenta, uslugu ili čak člana porodice, dok bi angažovanje njegovatelja bilo regulisano ugovorom i radnim pravima.
Jovanović objašnjava da se ova mjera zasniva na principu "novac prati korisnika".
To bi značilo da se javna sredstva ne usmjeravaju unaprijed institucijama ili pružaocima usluga, već osobi kojoj je potrebna dugotrajna njega.
Prema njegovim riječima, korisnik bi mogao koristiti svoj budžet za plaćanje usluga u zajednici, profesionalnih usluga ili njegovatelja, ali i neformalnog njegovatelja, tačnije člana porodice, rođaka, prijatelja ili drugu osobu kojoj vjeruje.
„Plaćeni njegovatelji trebaju biti angažovani putem ugovora i imati zakonski regulisan radni status i zagarantovana radna prava, uključujući i budžetske doprinose za njegovatelje“, kaže Jovanović.
Međutim, program ne precizira ko bi imao pravo na takav budžet, koliki bi bio, niti po kojim kriterijima bi država procjenjivala koliko je njege potrebno određenoj osobi.
Pored toga, važna novina je višegodišnji program postepenog zatvaranja određenih rezidencijalnih ustanova za osobe s invaliditetom. Kao prioritet navedena je podrška životu u zajednici za između 5.000 i 6.000 korisnika iz 17 ustanova.
Stoga, ideja nije samo zatvaranje domova, već takozvana deinstitucionalizacija, tačnije prelazak sa dugotrajnog života u velikim institucijama na stanovanje i podršku u zajednici.
Zakon o roditeljima i starateljima
Ova tačka programa je posebno zanimljiva jer se pravni okvir promijenio neposredno prije izbora. Zakon o roditeljima, starateljima i njegovateljima zvanično se primjenjuje od 1. oktobra 2026. godine.
Predviđa mjesečnu naknadu od 65.000 dinara, uz plaćanje poreza i doprinosa, ali je pravo vezano za jasno definirane uvjete.
Dakle, roditelj, između ostalog, gubi svoj status ako zasnuje radni odnos ili se bavi radom, a dijete ili odrasla osoba o kojoj brine mora imati priznato pravo na uvećani dodatak za pomoć i njegu druge osobe.
Lista studenata uvodi novinu s programom koja bi koristila roditeljima. Preciznije, predviđeno je da će roditeljima i njegovateljima koji intenzivno brinu o članu porodice biti isplaćeni doprinosi iz budžeta i da će im se priznati do pet godina radnog staža.
Socijalna penzija i ublažavanje trajnih kazni
Program predviđa dva usklađivanja penzija godišnje, dodatnih pet posto za korisnike najnižih penzija, dodatnu isplatu porodičnih penzija i uvođenje socijalne penzije za starije od 65 godina koji nemaju dovoljno staža ili uopšte nisu ostvarili svoja penzijska prava.
Posebna promjena bi se odnosila na korisnike prijevremenih penzija.
Prema podacima Republičkog fonda PIO, u 2026. godini prijevremena penzija se stiče sa najmanje 60 godina života. Potrebno je i 40 godina staža osiguranja.
Penzija se trajno smanjuje za 0,34 posto za svaki mjesec prijevremenog odlaska. Najveće smanjenje je 20,4 posto.
Studentska lista predlaže promjenu ovog pravila. Za osobe sa najmanje 42 godine efektivnog radnog staža, kazne bi prestale važiti nakon 65. godine života.
Za one sa 40 do 42 godine radnog staža, kazne bi se prepolovile nakon 65. godine. Potpuno bi se ukinule nakon navršenih 70 godina.
Koje će mjere biti prioritetne?
Iako se pojedinačne mjere mogu posmatrati odvojeno, njihov zbir podrazumijeva značajno proširenje socijalnih davanja. Više korisnika dječjeg dodatka, više naknada za porodiljsko odsustvo, socijalne penzije, budžeti za ličnu njegu, dodatna podrška penzionerima i finansiranje novih usluga u zajednici.
Zato je jedno od ključnih pitanja koliko bi cijeli paket koštao državu, ali i kojim redoslijedom bi se mjere uvodile. Odnosno, šta bi se moglo odmah primijeniti, a šta bi zahtijevalo višegodišnje reforme.
Jovanović kaže da u ovom trenutku još nije moguće precizno utvrditi taj redoslijed.
„U ovom trenutku imamo konstituisanu Narodnu skupštinu Republike Srbije. Međutim, još nisu formirani skupštinski odbori. Među njima je i odbor zadužen za socijalna pitanja.
Također, Vlada još nije formirana. To je tijelo izvršne vlasti koje kreira i vodi unutrašnju i vanjsku politiku. Mnoga pitanja zaštite djece, porodice i socijalne zaštite su u njenoj nadležnosti“, kaže predstavnica Studentske liste.
Pred parlamentom je i usvajanje budžeta za narednu godinu. Od njega će zavisiti koliko će sredstava biti dostupno za razne materijalne beneficije, dodaje.
"Plan zavisi od tih preduvjeta. Odnosno, zavisi od toga koje mjere iz programa se mogu provesti u najkraćem roku, a koje će zahtijevati više vremena", kaže Jovanović.
To znači da su, za sada, poznati pravci reforme socijalne zaštite koju Studentska lista želi provesti. Konkretni iznosi, broj novih korisnika i troškovi tek trebaju biti određeni. Isto važi i za rokove za sprovođenje određenih mjera. Sve će biti definisano kroz budžet, zakone i druge dokumente.