Analiza / Putin je imao četiri načina da pobijedi Ukrajinu: Ostala su mu još dva

Ruski predsjednik Vladimir Putin ima četiri moguće strategije za pobjedu u ratu protiv Ukrajine, piše The Wall Street Journal. Dvije se oslanjaju na slom ukrajinske vojske ili na to da će administracija američkog predsjednika Donalda Trampa natjerati Kijev da prihvati zahtjeve Moskve. Međutim, obje opcije za sada imaju male izglede za uspjeh.

Pregovori u Abu Dabiju, održani ove sedmice uz posredovanje SAD-a, pokazali su da Kremlj i dalje ne odustaje od prvobitnih ratnih ciljeva: podjele i potčinjavanja Ukrajine, ali i promjene poslijeratnog poretka u Evropi.

Većina analitičara smatra da će Putin vjerovatno sačekati početak 2027. godine kako bi procijenio rezultate svojih strategija. Nakon toga odlučit će hoće li nastaviti dosadašnjim putem ili promijeniti pristup, navode novinari. 

- Rusi će čekati proljeće. Žele vidjeti kakve će rezultate donijeti ova raketna kampanja, ali i ko će pobijediti na predstojećim predsjedničkim izborima u Francuskoj - izjavila je Hana Note, direktorica za Evroaziju u Centru Džejms Martin za studije neširenja nuklearnog oružja u Montereju. 

Tek nakon toga, dodala je, moći će sumirati rezultate.

Ipak, Note smatra da će Rusija čak i tada vjerovatno preispitati svoju strategiju, ali neće odustati od zacrtanih ciljeva.

Bez Trampovog aduta
Kada se Tramp prošle godine vratio u Bijelu kuću, uz obećanje da će okončati rat za jedan dan, Kremlj se nadao da će uspjeti natjerati Ukrajinu na teritorijalne i druge ustupke. Tramp je tada direktno poručio ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom: 

- Trenutno nemaš nikakve adute.

Međutim, uprkos američkom pritisku, Kijev je odbio Putinove zahtjeve da Rusiji prepusti teritorije koje njena vojska nije uspjela zauzeti. Početni potezi Trampove administracije, uključujući gotovo potpunu obustavu američke vojne i finansijske pomoći Ukrajini, na kraju su samo oslabili utjecaj Bijele kuće.

Ipak, SAD i dalje imaju mogućnost vršiti pritisak na Ukrajinu, piše ovaj list. Zelenski je nedavno saopćio da se ukrajinska vojska ponovo suočila s prekidima u radu vojnog sistema Starlink, kompanije SpaceX u vlasništvu Ilona Maska, koja sarađuje s Pentagonom. Mask je još u oktobru ograničio korištenje ukrajinskog vojnog Starlinka, u jeku napetosti između Trampa i Zelenskog.

Moskva, s druge strane, pokušava uvjeriti Bijelu kuću da ukine sankcije čak i bez prekida vatre u Ukrajini. Kremlj američkim investitorima bliskim Trampu i njegovim izaslanicima nudi primamljive poslovne aranžmane.

Međutim, te ekonomske inicijative zasad nisu donijele značajnije rezultate. Bijela kuća jeste ublažila pojedine sankcije, dok američki zvaničnici zagovaraju ekonomske sporazume s Rusijom u okviru mirovnog procesa. Ipak, nakon što su demokrate na nedavnim međuizborima preuzele kontrolu nad Kongresom, Trampovoj administraciji bit će još teže nastaviti s ublažavanjem sankcija.

Uprkos prijateljskim gestovima Trampa prema Putinu, Kremlj je očekivao mnogo veći napredak. Ruski zvaničnici ne kriju razočarenje zbog činjenice da Ukrajina i dalje pruža otpor.

Napadi na gradove
Rusija je ove godine ostvarila najslabije rezultate na frontu u istočnoj Ukrajini još od 2022. godine. Pokušaji opkoljavanja ukrajinskih odbrambenih položaja u istočnom dijelu Donjecke oblasti nisu uspjeli. Moskva sada nastoji ostvariti posljednji značajniji prodor prije nego što zima dodatno oteža ofanzivne operacije. Uprkos hroničnom nedostatku vojnika, ukrajinska vojska i dalje pruža otpor.

Početkom ove godine Rusija je promijenila najviše komandne strukture svoje vojske u Ukrajini, između ostalog i zbog kritika na račun ogromnih gubitaka. Ipak, ruske snage i dalje sporo napreduju na terenu kojim dominiraju dronovi. Riječ je o revoluciji u načinu ratovanja koja zasad ide u korist branilaca, ocjenjuju novinari.

- Zima je obično najbolje vrijeme za rusku ofanzivu, ali prisustvo ukrajinskih dronova na liniji fronta sada je toliko dominantno da Rusima samo periodi lošeg vremena, koji ograničavaju djelovanje bespilotnih letjelica, omogućavaju napredovanje - izjavio je Konrad Mužika, osnivač poljske kompanije Rochan Consulting, koja se bavi vojnom analizom.

Budući da se stanje na frontu gotovo ne mijenja, Moskva je pojačala raketne i napade dronovima na ukrajinske gradove i ključnu infrastrukturu. Mete su elektrane, skladišta, crnomorske luke za izvoz žitarica, ali i mostovi preko široke rijeke Dnjepar, koja dijeli zemlju.

Ova kampanja prijeti da ukrajinske gradove pred zimu ostavi gotovo bez električne energije, grijanja i vode. Ako kontinuirani raketni napadi izazovu humanitarnu krizu i zaustave ukrajinsku ekonomiju, zemlja bi mogla postati još zavisnija od evropske finansijske pomoći kako bi pokrila sve veće troškove rata.

Evropski front
U Kremlju su svjesni da je Evropa trenutno glavni saveznik Ukrajine, ali istovremeno i njena potencijalno najslabija tačka. Putinove nade u pobjedu u velikoj mjeri zasnivaju se na očekivanju da će politička podrška Ukrajini u evropskim zemljama oslabiti prije nego što ratni pritisak postane neizdrživ za njegov režim.

Slab ekonomski rast, opterećeni socijalni programi i visoke cijene energenata već utiču na rejtinge aktuelnih evropskih vlada, od kojih većina podržava Ukrajinu. Istovremeno, sve veću popularnost bilježe lijevi i desni populisti, koji često pokazuju više simpatija prema Rusiji.

U Francuskoj nacionalistkinja Marin Le Pen, koja prema rezultatima anketa važi za favoritkinju na predstojećim proljetnim predsjedničkim izborima, najavljuje smanjenje francuske i evropske finansijske pomoći Ukrajini.

Najpopularnija stranka u Njemačkoj, krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD), zalaže se za ponovno pokretanje masovne kupovine ruskog plina. Time bi bili poništeni napori te zemlje da se oslobodi energetske zavisnosti od Moskve.

U Italiji, gdje bi naredne godine trebali biti održani nacionalni izbori, protiv pomoći Ukrajini izjašnjavaju se stranke iz vladajuće desnocentrističke koalicije, ali i iz lijevo orijentisane opozicije.

Evropske vlade zasad uspijevaju odoljeti pritiscima, uprkos nestašici energenata koju je ove godine dodatno pogoršao rat između SAD-a i Irana.

Putin je izjavio da želi sarađivati s Evropom u nastavku mirovnih pregovora, ali samo pod uslovom da kontinent nastupa jedinstveno. Novinari ocjenjuju da bi takav zahtjev mogao dodatno produbiti postojeće nesuglasice među evropskim državama oko toga ko bi ih trebao predstavljati.

Ruske rezerve slabe
Kremlju je sve teže pokrivati rastući budžetski deficit, jer vojni rashodi već čine trećinu, pa i više, ukupne državne potrošnje. Regionalne vlasti, koje se i same suočavaju s nedostatkom novca, smanjuju isplate porodicama poginulih vojnika.

- Imamo posla s veoma nestabilnim sistemom - izjavila je Aleksandra Prokopenko, viša istraživačica u berlinskom Centru Karnegi za Rusiju i Evroaziju.

UNIAN je ranije izvijestio da rat iscrpljuje budžet Kremlja i da Putin zbog toga poseže za novcem imućnih Rusa. Ruska ekonomija sve se više usmjerava prema vojnim potrebama, dok se civilni sektor potiskuje u drugi plan.

Također, objavljeno je da Rusiji nedostaje novca za isplatu plata vojnicima. Prema nacrtu naredbe Ministarstva odbrane, od 2026. godine godišnja decembarska plata bit će isplaćivana u januaru naredne godine.