Trump nudi Putinu novi spas: Rusi slave, u Europi šokirani

Američka administracija pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa predlaže ideju koja potpuno preokreće dugogodišnju energetsku politiku Zapada: Evropa bi, u sklopu mirovnog sporazuma s Ukrajinom, ponovo trebala početi masovno kupovati ruski plin, piše The New York Times.

Prema informacijama koje je list dobio od upućenih izvora, Trumpovi glavni pregovarači Jared Kushner i Steve Witkoff već su iznijeli taj prijedlog evropskim i ukrajinskim zvaničnicima, uključujući i samog Volodimira Zelenskog na prošlomjesečnom sastanku u Kijevu. Pritom su ih uvjeravali da bi Ukrajina trebala ponovo pokrenuti plinovode kojima je ruski energent godinama stizao u Evropu kako bi se Moskva privoljela na prekid rata.

U Evropi šokirani američkom idejom

Evropski zvaničnici na pregovorima ostali su zatečeni tom idejom, koja bi jednim potezom poništila godine mukotrpnog odricanja Evropske unije od zavisnosti od ruskih fosilnih goriva. Međutim, Trumpovi saradnici u oživljavanju izvoza plina vide idealan dio mirovnog paketa, računajući da bi Ukrajina ponovo ostvarivala prihode od tranzita, dok bi evropski birači, pritisnuti visokim računima, objeručke prihvatili jeftiniji energent.

Kritičari upozoravaju da ova diplomatija ima ozbiljnu manu – umjesto da vrši pritisak na Vladimira Putina ili šalje pomoć Kijevu, Washington sedmicama osmišljava ekonomske pogodnosti za Rusiju, iako Moskva ni za milimetar ne popušta u svojim ratnim ciljevima.

Bijela kuća brani ustupke, Putinov izaslanik slavi

Iz Bijele kuće su u zvaničnom saopćenju poručili da rat u Ukrajini „podiže cijene energenata širom Evrope i stvara teške ekonomske probleme i u Rusiji i u Ukrajini“.

„Sjedinjene Američke Države blisko sarađuju s Ukrajinom i evropskim partnerima na sveobuhvatnom mirovnom prijedlogu koji uključuje ekonomske poticaje za obje strane. Naš cilj nije samo zaustaviti borbe nego stvoriti uslove za trajni mir, oporavak ekonomije i stabilnost regije“, navodi Bijela kuća.

Trump je u međuvremenu već oslobodio Rusiju novih sankcija koje je donio Kongres, samo sedmicu nakon što je ukinuo zabranu uvoza ruskog dizela.

U Moskvi ne skrivaju zadovoljstvo ovakvim razvojem događaja. Putinov ekonomski izaslanik Kiril Dmitrijev izjavio je na energetskom forumu u Moskvi da je posao s dizelom tek početak onoga o čemu se pregovara s Kushnerom i Witkoffom.

„Uskoro ćemo objaviti važne inicijative, led je napokon probijen“, rekao je Dmitrijev, spomenuvši i planove o podatkovnim centrima koji bi radili na ruski nuklearni pogon.

The New York Times podsjeća da se u sklopu pregovora razmatra i prodaja međunarodne imovine naftnog giganta Lukoila investicijskoj grupi u kojoj učestvuje i američka vlada.

Zelenski: Sljedeći dogovor s Rusijom bit će o plinu

Ipak, ideja o povratku ruskog plina najopasniji je i najsporniji dio cijelog plana. Osim što bi smanjila potražnju za američkim ukapljenim prirodnim plinom (LNG) u Evropi, direktno bi dala vjetar u leđa krajnjoj desnici, poput Alternative za Njemačku (AfD), čija je čelnica Alice Weidel u Bundestagu već zatražila uvoz ruskog plina i nafte, tvrdeći da sankcije uništavaju njemačku ekonomiju.

Sam Zelenski, koji je oštro kritikovao Trumpa zbog popuštanja Moskvi, u razgovoru za Financial Times otvoreno je upozorio na mogući scenarij:

„Pitanje je samo kada stiže novi dogovor. Možda će to biti plin. Sasvim sigurno će biti plin.“

Ukrajina je prekinula transport ruskog plina u januaru 2025. godine, svjesno se odrekavši oko milijardu dolara godišnjih naknada za tranzit, dok se Evropska unija obavezala da će potpuno obustaviti uvoz iz Rusije.

Međutim, suočen s visokim cijenama goriva uoči izbora za Kongres, Trump sve otvorenije traži načine da Rusiji olakša plasman nafte i plina. Izvori uključeni u razgovore otkrivaju da Kushner i Witkoff povratak plina vide kao dio šireg paketa koji bi uključivao i pregovore o odnosima Rusije i NATO-a, sigurnosna jamstva za Kijev te dogovor o granicama i teritoriji.

U igri je i sabotirani plinovod Sjeverni tok

Dio evropskih i ukrajinskih zvaničnika uvjeren je da Washington u cijeloj priči traži i vlastitu finansijsku korist, odnosno udio u zaradi od transporta plina za američke kompanije ili samu državu.

U tom kontekstu ponovo se spominje i oštećeni plinovod Sjeverni tok 2. Iako Bijela kuća zvanično tvrdi da taj plinovod nije bio tema nedavnih sastanaka, upućeni izvori navode da Trumpova administracija ponovno pokretanje podvodnog plinovoda vidi kao „plod koji samo treba ubrati“ nakon postizanja mira.

Taj stav potpuno se podudara s razmišljanjem Kremlja, čiji je glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio da je „obnova energetske saradnje u ruskom interesu, no trenutno je možda još više u interesu samih Evropljana“.

Najčvršći otpor ovom američkom planu pruža zvanični Berlin. Njemačka je do invazije 2022. godine bila najveći kupac ruskog plina, ali kada su Witkoff i Kushner prošle sedmice na Floridi ponovo iznijeli ideju o plinovodima, Günter Sautter, glavni sigurnosni savjetnik njemačkog kancelara Friedricha Merza, žestoko se usprotivio.

Evropski zvaničnici ističu da je stav njemačke vlade potpuno jasan: ruski plin – čak i ako se preprodaje preko američkih posrednika – ostaje ruski plin i ne dolazi u obzir kao dio mirovnih pregovora.

„Evropa više nikada ne smije zavisiti od Rusije“

Iako su cijene energenata u Njemačkoj porasle, u Berlinu naglašavaju da bi ponovno vezivanje za ruske plinovode imalo katastrofalne sigurnosne posljedice i ostavilo kontinent na milost i nemilost novim ucjenama Moskve.

„Evropa, a posebno Njemačka, više nikada ne smije zavisiti od ruskog plina jer smo vidjeli koliko je Rusija nepouzdana“, upozorava bivši njemački ministar privrede Robert Habeck.

Ipak, njemački čelnici trpe ogroman pritisak u zemlji, gdje proruska stranka AfD vodi u anketama s gotovo 30 posto podrške i otvoreno traži ukidanje sankcija Moskvi i prekid pomoći Kijevu.

Zbog toga evropski čelnici sa sve većom zabrinutošću prate gotovo identične poruke koje istovremeno stižu iz Kremlja, od evropskih radikalnih stranaka i iz Trumpove Bijele kuće. Kancelar Merz i drugi evropski lideri već su otvoreno kritikovali Trumpovo ukidanje sankcija na ruski dizel, poručivši da time narušava zajednički ekonomski pritisak Zapada na agresora.

Nekadašnji ministar Habeck priznaje da je strah od američkih planova danas veći nego ikada prije:

„Nekada bih bio sretan da neka američka kompanija bude suvlasnik naše energetske mreže. Danas me toga strah jer vidimo da Trump očito ima mnogo više simpatija prema Vladimiru Putinu nego prema Ukrajincima.“