Preokret koji će razbjesniti Putina: Ovo je dosad najjači udar na Moskvu

Ministri vanjskih poslova EU-a odlučili su uvesti sankcije protiv gotovo 1.600 pojedinaca, kompanija i drugih organizacija, objavila je u ponedjeljak visoka predstavnica EU-a Kaja Kallas. Odluka je donesena na sastanku Vijeća EU-a za vanjske poslove u Luksemburgu, na kojem je Austriju predstavljao državni sekretar Josef Schellhorn.

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul pozdravio je novi paket kao „neviđen“ udarac ratnoj ekonomiji predsjednika Vladimira Putina. Prije početka sastanka objasnio je da EU na listu sankcionisanih dodaje više pojedinaca i kompanija nego ikada ranije.

Odgovor Unije odnosi se i na hibridne napade, pa će tako biti sankcionisan proizvođač dronova zbog pokušaja napada na aerodrom Leipzig/Halle. Pritisak na Rusiju, rekao je Wadephul, treba povećavati sve dok Putin ne bude spreman za ozbiljne mirovne pregovore.

Mjere su predviđene i protiv 77 aktera koji su nedavno učestvovali u organizaciji nelegitimnih izbora za Dumu na okupiranim ukrajinskim područjima. Sankcije obično uključuju ograničenja putovanja, zamrzavanje imovine te zabranu davanja finansijskih sredstava ili drugih ekonomskih resursa. Kallas je izrazila skepticizam prema „energetskom primirju“ između Rusije i Ukrajine koje je najavio američki predsjednik Donald Trump.

U načelu bi, rekla je, pozdravila primirje u energetskom sektoru, ali nije jasno hoće li ga se Rusija zaista pridržavati. Pozvala je i Sjedinjene Američke Države da uvedu sankcije protiv Rusije.

„Pozvali bismo SAD da provedu sankcije kako bismo zaista mogli okončati rat“, poručila je Kallas.

Na dnevnom redu sastanka bile su i ruske sabotaže i kampanje dezinformisanja u državama članicama, kao i situacija na Bliskom istoku. Radi jačanja stabilnosti u Libanu pokreće se misija EU-a za savjetovanje i obuku libanskih sigurnosnih snaga. One bi trebale biti osposobljene za uspostavljanje kontrole nad cijelom libanskom teritorijom i provođenje državnog monopola na oružje.