Ovih 7 stvari u kući i stanu izazivaju stres, a da toga nismo ni svjesni: Tvrde psiholozi

Dom bi trebalo da bude mjesto u kojem nakon napornog dana možemo da se opustimo, odmorimo i osjećamo sigurno. Ipak, pojedini detalji u prostoru u kojem živimo mogu neprimjetno stvarati napetost i otežavati nam da se zaista opustimo.

Okruženje u kojem svakodnevno boravimo može uticati na naše raspoloženje. Prema riječima psihologa Patriše Dikson, nered, buka, ali i predmeti koji u nama bude neprijatne asocijacije mogu doprinijeti osjećaju stresa, čak i kada toga nismo potpuno svjesni.

Problem je u tome što se na mnoge stvari u vlastitom domu s vremenom toliko naviknemo da prestanemo primjećivati njihov uticaj. Ipak, one mogu stvarati osjećaj nelagode, podsjećati nas na obaveze i otežavati potpuno opuštanje.

Zato je korisno povremeno pogledati prostor oko sebe iz drugačije perspektive i zapitati se da li nam zaista pomaže da se odmorimo.

U nastavku je sedam stvari koje, prema stručnjacima, mogu neprimjetno povećavati svakodnevni stres.

1. Poslovne stvari tamo gdje se odmarate
Laptop, ruksak, materijali za posao ili učenje i drugi predmeti povezani s obavezama ne bi trebalo da ostanu pored kreveta ili na kauču na kojem se odmarate.

Čak i kada ne radite, sam pogled na njih može vas podsjetiti na ono što morate završiti. Terapeut Nik DeSisto navodi da se na taj način prostor namijenjen odmoru može nesvjesno povezati s obavezama i stresom.

Zbog toga stručnjaci preporučuju da se poslovne stvari uvečer sklone u torbu, ladicu ili na neko drugo mjesto gdje nisu direktno u vidokrugu. Tako se lakše pravi jasna granica između vremena za rad i vremena za odmor.

2. Gomile pošte i dokumenata
Neplaćeni računi, pisma, dokumenti i papiri koji se gomilaju na stolu mogu stvoriti utisak da stalno postoji nešto što treba završiti.

Takve gomile predstavljaju svojevrsne podsjetnike na rokove, finansijske obaveze i odluke koje čekaju na vas. Iako možda aktivno ne razmišljate o njima, mogu održavati osjećaj blage napetosti u pozadini.

Dikson savjetuje da se jednom sedmično ili mjesečno odvoji vrijeme za sortiranje dokumenata. Korisno je napraviti označene fascikle ili kutije za račune, važne papire, dokumente koje treba sačuvati i poštu koja tek treba biti obrađena.

Nije potrebno da papiri cijelo vrijeme budu pred očima. Kada znate da postoji određeno vrijeme namijenjeno njihovom sređivanju, lakše je izbjeći osjećaj da vas obaveze stalno sustižu.

3. Telefon koji stalno šalje signale
Zvukovi obavještenja, vibracije, poruke i različiti signali s telefona mogu nas držati u stanju stalne pripravnosti.

Prema riječima DeSista, poruke, aplikacije i različita upozorenja mogu učiniti da mozak neprestano očekuje novi podsticaj, čak i kada pokušavamo da se odmorimo.

Zato stručnjaci preporučuju da se posebno u večernjim satima uvedu jasne granice. Jednostavne promjene, poput uključivanja režima „Ne uznemiravaj“ ili ostavljanja telefona dalje od kreveta tokom noći, mogu pomoći da vrijeme za odmor zaista bude vrijeme za odmor.

4. Prašina na mjestima koja često zaboravljamo
Velike površine u domu obično se redovno čiste, ali postoje brojna mjesta koja lako promaknu. To mogu biti lajsne, zidovi, kvake, prostor iza namještaja, površine oko uređaja, kao i prostor ispod kreveta ili sofe.

Na takvim mjestima vremenom se nakupljaju prašina i prljavština. Iako ih možda ne primjećujemo svakog dana, spoznaja da određeni dio doma nije očišćen može stvarati dodatnu nelagodu.

Zato nije loše povremeno obratiti pažnju i na skrivene površine, posebno u prostorijama u kojima provodimo mnogo vremena.

5. Previše jakog plafonskog svjetla
Jako plafonsko svjetlo može biti praktično kada je potrebno dobro osvijetliti prostor, ali nije uvijek najbolji izbor kada želimo da se opustimo.

Ako je plafonsko svjetlo jedini izvor osvjetljenja u domu, prostor može djelovati hladnije i manje prijatno. Dizajneri zato preporučuju kombinovanje više izvora svjetlosti.

Plafonsko osvjetljenje može služiti za opštu vidljivost, dok se lampe koriste za konkretne aktivnosti poput čitanja ili rada. Za večernje sate mogu se dodati i diskretniji izvori svjetlosti, poput stolnih ili zidnih lampi, koji stvaraju mirniju atmosferu.

6. Previše stvari na jednom mjestu
Odjeća prebačena preko stolice, sto prepun papira, igračke koje nisu vraćene na svoje mjesto ili sudopera puna prljavog posuđa samo su neki od primjera nereda koji se svakodnevno može pojaviti u domu.

DeSisto objašnjava da čak i osobe koje tvrde da im nered ne smeta mogu biti pod njegovim uticajem. Kada je prostor prepun stvari koje čekaju da budu sklonjene ili sređene, mozak može registrovati da postoji još zadataka koje treba obaviti.

Zato nije potrebno pokušavati očistiti cijelu kuću u jednom danu. Mnogo je jednostavnije početi od jedne površine – noćnog ormarića, radnog stola ili kuhinjskog pulta. Čak i malo sređeniji dio prostorije može doprinijeti osjećaju reda i kontrole.

7. Pretrpan noćni ormarić
Spavaća soba trebala bi biti prostor koji povezujemo s odmorom i snom. Zato i najmanji detalji mogu uticati na atmosferu.

Na noćnom ormariću često se nađu čaša vode, nekoliko knjiga, papiri, kozmetika, punjači i razne sitnice koje se vremenom gomilaju. Iako djeluju bezazleno, pretrpana površina može ostaviti utisak da prostor nije dovoljno miran.

Najbolje je ostaviti samo ono što vam je zaista potrebno ili što vas umiruje pred spavanje. Povremeno treba pogledati i u ladice i donje pregrade, jer čak i svijest da su one pretrpane može doprinijeti osjećaju da postoji još nešto što bi trebalo srediti.

Kako smanjiti količinu prašine u spavaćoj sobi
Pored sređivanja vidljivog nereda, pažnju bi trebalo obratiti i na predmete koji lako zadržavaju prašinu.

Stručnjaci su ranije ukazivali na to da tepisi mogu biti među površinama na kojima se nakuplja značajna količina prašine. Poseban problem mogu predstavljati tepisi koji se nalaze ispod kreveta, jer se prostor ispod velikog namještaja često rjeđe i teže usisava.

Zbog toga se prašina može zadržavati upravo na mjestima koja se ne čiste dovoljno često. Redovno usisavanje i povremeno pomjeranje namještaja mogu pomoći da se takve površine bolje održavaju.

Na kraju, cilj nije da dom izgleda savršeno, već da bude mjesto u kojem se osjećamo prijatno. Nekada nekoliko malih promjena – sklanjanje poslovnih stvari, gašenje obavještenja na telefonu, sređivanje jedne površine ili prijatnije osvjetljenje – može napraviti primjetnu razliku u tome kako doživljavamo vlastiti prostor.