"Nikad nisam vidio ovako opasnu situaciju" Evropska sila priprema bolnice za rat i masovne žrtve
Duboko ispod užurbanih odjela vojne bolnice u južnonjemačkom gradu Ulmu krije se bunker iz doba Hladnog rata koji je gotovo tri decenije bio zaboravljen, a sada je, prema pisanju "Bloomberga", iznenada ponovo postao aktuelan. Podzemni medicinski objekat, završen 1979. godine usred sukoba Moskve i Zapada, projektiran je tako da ljekarima omogući nastavak liječenja ranjenih vojnika i u slučaju nuklearnog napada. U njemu može biti smješteno do 2.000 ljudi tokom 90 dana. Sada se ozbiljno razmatra i obnova bunkera, što bi zahtijevalo modernizaciju sistema za ventilaciju i napajanje električnom energijom.
Bolnice širom zemlje procjenjuju mogućnost postavljanja zaštitnih barijera protiv dronova i pancirnog stakla, stvaranja dodatnih zaliha lijekova, kao i pretvaranja podzemnih prostora u skloništa. Paralelno s tim, civilni hirurzi prolaze obuku za zbrinjavanje masovnih žrtava i ratnih povreda.
"Da li je naš zdravstveni sistem spreman za ovo? Jedini odgovor je ne", izjavio je za "Bloomberg" Benedikt Frimert, glavni medicinski direktor vojne bolnice u Ulmu.
Jedan od najvećih problema ostaje nedostatak obučenog osoblja. Prema procjenama, u cijeloj zemlji svega nekoliko stotina ljekara ima iskustvo u liječenju ratnih povreda.
Oružane snage razvijaju planove za zbrinjavanje masovnog priliva žrtava u slučaju rata s Rusijom, upozoravajući da bi Moskva mogla biti sposobna napasti NATO već 2029. godine.
"Realno govoreći, govorimo o broju od otprilike 1.000 ranjenih vojnika dnevno", izjavio je general-hirurg Ralf Hofman, dodajući da bi konačan broj zavisio od intenziteta borbi.
Prema planu, ranjeni vojnici prvo bi dobijali pomoć u blizini bojišta, prije nego što bi bili transportirani u zemlju, gdje bi se o njima uglavnom brinule civilne bolnice. Hofman procjenjuje da bi za takav scenario bilo potrebno izdvojiti oko 15.000 bolničkih kreveta od ukupnog nacionalnog kapaciteta, koji iznosi do 440.000 kreveta. Vojska razmatra i fleksibilnije mogućnosti transporta, uključujući bolničke vozove i autobuse, kao i proširenje kapaciteta za zračnu medicinsku evakuaciju.
"Nikad nije bilo ovako opasno"
Iskustva s bojišta u Ukrajini, gdje su napadi dronovima svakodnevica, mijenjaju i vrstu povreda za koje se zdravstveni sistem priprema. Sve je više povreda i opekotina izazvanih eksplozijama, što dodatno komplikuje evakuaciju i produžava vrijeme potrebno za stabilizaciju pacijenata.
"Bloomberg" navodi da su pripreme intenzivirane i zbog niza hibridnih napada na teritoriji zemlje, uključujući pokušaj napada dronom s eksplozivom na aerodrom u Leipzigu, kao i sajbernapade usmjerene na zdravstvene ustanove.
Prema procjenama vojske, pet vojnih bolnica brzo bi dostiglo granice svojih kapaciteta u slučaju rata, zbog čega bi značajan broj ranjenika morao biti zbrinut u civilnim bolnicama. One bi istovremeno liječile vojne i civilne pacijente i provodile medicinsku trijažu.
Nedavno je održana i najveća medicinska vježba u posljednjih nekoliko decenija – NATO vježba "Quadriga 2026" u Litvaniji, tokom koje je simulirana evakuacija ranjenih vojnika i njihov transport u bolnice širom zemlje. Izvještaj Udruženja bolnica, zasnovan na anketi provedenoj u 165 bolnica širom zemlje, upozorio je da su "bolnice slabo opremljene za krizu poput saveznog ili odbrambenog vanrednog stanja u okviru NATO-a".
General Karsten Brojer, načelnik oružanih snaga, rekao je za BBC da nikada nije doživio situaciju "opasnu i hitnu poput današnje", ocijenivši da prijetnja dolazi direktno iz Rusije i navodeći da Moskva gradi vojsku gotovo dvostruko veću od one koju je imala prije početka rata u Ukrajini.
Slične pripreme, prema ranijim izvještajima, pokrenuo je i Berlin. Gradske vlasti, vojska i 12 bolnica u glavnom gradu izradili su, nakon dvije godine rada, plan odgovora na scenarije poput vojnog sukoba u samom Berlinu ili potpune evakuacije glavnog grada.
Pripreme datiraju još od ruske aneksije Krima 2014. godine, a sada su, zbog promijenjene procjene prijetnje, dodatno proširene.