Putin na koljenima, dogovor sa saveznikom je sklopljen? Moglo bi ih stići još 50.000

Sjevernokorejski vojnici pojavili su se na ruskom ratištu kao elita koja juriša u velikim skupinama. Mnogi su birali samoubistvo umjesto predaje. Hiljade su poginule, a zatim su, barem naizgled, nestali s linije fronta. Sada ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorava da se vraćaju, i to u daleko većem broju. Pjongjang je krajem 2024. poslao svoje vojnike da se uz ruske snage bore protiv ukrajinske ofanzive na ruskom teritoriju, u Kurskoj oblasti. Bila je to najveća borbena snaga koju je Sjeverna Koreja ikada poslala u inozemstvo. Od otprilike 13.000 raspoređenih, procjene govore o 2.300 do 3.000 poginulih i hiljadama ranjenih. Unatoč visokoj cijeni, Kim Jong-unova odluka se isplatila: vojnici su stekli iskustvo modernog rata, a režim je ostvario golem ekonomski i geopolitički dobitak.

Prema ukrajinskoj vojnoj obavještajnoj službi HUR, na ruskom teritoriju još uvijek se nalazi oko 8.500 sjevernokorejskih vojnika. Organizirani su u četiri brigade unutar ruske grupe snaga „Sjever“ i čuvaju državnu granicu u Kurskoj oblasti od mogućih novih ukrajinskih prodora. Ne učestvuju u aktivnim borbama na okupiranim dijelovima Ukrajine. Dr. Yang Uk s Instituta Asan u Seulu kaže da su još tamo. „Brane ruski teritorij od mogućeg novog ukrajinskog protivnapada. Dio inžinjerijskih jedinica ili radnika mogao bi biti u Donbasu, ali to nisu borbene jedinice“, kaže, piše BBC.

Prvi sukobi s ukrajinskim snagama dogodili su se u novembru 2024. Rusija i Sjeverna Koreja dugo nisu priznavale njihovo prisustvo. Tek u aprilu 2025. ruski načelnik Generalštaba Valerij Gerasimov pohvalio je njihovo herojstvo. Kim Jong-un ih je na komemoraciji u Pjongjangu nazvao herojima koji su „bez oklijevanja birali samouništenje“ kako bi odbranili čast.

Ukrajinski vojnici opisuju ih kao hrabre, ali slabo opremljene. Nedostajali su im pancirni prsluci, zimske uniforme i kacige. Komunikacija s Rusima bila je slaba. Na jednom snimku ranjeni sjevernokorejski vojnik detonira granatu pod bradom i pred smrt izgovara ime Kim Jong-una. Tek su dva vojnika zarobljena živa; za njih predaja nije opcija jer se zarobljeništvo u njihovoj doktrini smatra zločinom.

Lim Soo-ho s Instituta za strategiju nacionalne sigurnosti u Seulu procjenjuje da su izvoz oružja Rusiji i slanje vojnika Sjevernoj Koreji donijeli gotovo 10 milijardi dolara. Godišnji BDP zemlje iznosi oko 30 milijardi dolara, što je trećina godišnjeg proizvoda u dvije i po godine. Zauzvrat dolaze hrana, nafta i čvrsta valuta. Rusija ne poštuje sankcije, za razliku od Kine.

Saradnja je smanjila dugogodišnju ovisnost Pjongjanga o Pekingu. U septembru 2025. Kim Jong-un stajao je rame uz rame s Xi Jinpingom i Vladimirom Putinom. Lim to naziva „velikim geopolitičkim pomakom“: Kim sada govori o novom hladnom ratu i multipolarnom svijetu, umjesto da se u krizama okreće Zapadu. Vojnici iz elitnog Storm Corpsa naučili su šta je savremeni rat s dronovima. Yang Uk kaže da su u početku platili visoku cijenu, ali su se prilagodili.

Zelenski je prošlog mjeseca upozorio da bi Rusija mogla primiti do 50.000 sjevernokorejskih vojnika, nakon ranije procjene od 30.000. Tvrdi da se u Voronješkoj oblasti od juna pripremaju za prijem novih snaga i da Pjongjang sprema dodatno balističko oružje. Pozvao je Južnu Koreju da Ukrajini pruži protuzračnu odbranu, ističući da ruska pomoć Sjevernoj Koreji u učenju modernog ratovanja predstavlja prijetnju cijeloj Aziji. Rusija ima ozbiljan nedostatak ljudstva. Zapadne i ukrajinske službe procjenjuju da mjesečno gubi oko 6.000 vojnika više nego što može regrutirati. Zato se okreće stranim borcima iz Kolumbije, Kenije, Kameruna i Sjeverne Koreje.

Odnos je uzajamno koristan, ali ima cijenu. Sjeverna Koreja će slati vojnike dokle god joj se to isplati. Ako krenu u borbe na ukrajinskom tlu, diplomatski učinak, posebno prema Južnoj Koreji, bio bi znatno veći.

Sudbina dvojice zarobljenih vojnika još nije riješena. Obojica ne žele u Sjevernu Koreju; jedan vjeruje da bi porodica bila „pobrisana“ kao kazna. Ukrajina ih nije predala ni Pjongjangu ni Seulu, pozivajući se na međunarodne obaveze koje zabranjuju prisilnu repatrijaciju.