Kako održati bistar um i oštro pamćenje u 90. godini: 4 navike čuvenog akademika Mikulina
Četiri jednostavne navike za koje se tvrdi da pomažu očuvanju pamćenja i bistrine uma
Zamislite da vam u starijoj dobi dijagnosticiraju ozbiljan kognitivni pad. Mnogi bi se ljudi s takvom prognozom jednostavno pomirili. Međutim, akademik Aleksandar Mikulin, prema navodima koji se prenose o njegovom životu, nije želio prihvatiti takvu sudbinu.
Mikulin je navodno doživio 90 godina uz očuvano pamćenje i bistrinu uma, a njegova metoda zasnivala se na nekoliko jednostavnih svakodnevnih navika.
Ipak, važno je naglasiti da se ove tvrdnje ne mogu smatrati zamjenom za medicinski savjet niti dokazanim načinom prevencije demencije ili drugih bolesti.
1. „Protresite“ tijelo 60 sekundi
Jedna od navika koja se pripisuje Mikulinu jeste jednostavna vježba koja uključuje podizanje na prste i lagano spuštanje na pete.
Prema njegovoj metodi, vježbu bi trebalo izvoditi brzo, ali bez naglih i bolnih pokreta, oko 20 do 30 puta. Ideja je da ovakvo pokretanje tijela potakne cirkulaciju.
Oni koji ovu metodu prakticiraju navode da im može pomoći da se ujutro osjećaju razbuđenije i energičnije. Međutim, nema dovoljno dokaza da ovakva vježba poboljšava dotok krvi u mozak ili sprječava gubitak pamćenja.
Ako imate problema s ravnotežom, vrtoglavicom ili bolovima u zglobovima, ovakve vježbe ne treba izvoditi bez prethodnog savjeta ljekara.
2. Obratite pažnju na držanje tijela
Pogrbljeno držanje nije samo estetski problem. Dugotrajno nepravilno držanje može opteretiti mišiće, zglobove i kičmu te doprinijeti bolovima u vratu i leđima.
Mikulin je preporučivao uspravno držanje – podizanje glave i istezanje kičme prema gore. Kao dio njegove metode spominju se i kratka istezanja te hodanje s knjigom na glavi.
Ipak, tvrdnja da pogrbljen položaj direktno uzrokuje gubitak pamćenja ili „kompresuje krvne sudove koji hrane mozak“ nije medicinski dokazana.
3. Prisjetite se događaja iz proteklog dana
Još jedna jednostavna navika jeste mentalno „premotavanje“ dana prije spavanja.
Pokušajte se prisjetiti šta ste tog dana radili, s kim ste razgovarali, šta ste novo naučili, koje ste riječi čuli ili pročitali i kakve ste zanimljive situacije doživjeli.
Ovakve mentalne aktivnosti mogu biti dio zdravih navika koje održavaju mozak aktivnim. Učenje novih stvari, čitanje, rješavanje problema i održavanje društvenih kontakata općenito se povezuju s očuvanjem kognitivnih sposobnosti.
Za ovu vježbu dovoljno je izdvojiti nekoliko minuta prije spavanja.
4. Napitak od celera i meda
U okviru Mikulinove metode spominje se i jednostavan napitak napravljen od korijena celera i meda.
Prema receptu, komad korijena celera veličine dlana treba sitno nasjeckati, pomiješati s dvije kašike meda, preliti toplom vodom i ostaviti da odstoji oko dva sata. Preporučuje se uzimanje pola čaše ujutro i navečer.
Celer je nutritivno vrijedna namirnica, dok med sadrži različite hranjive i bioaktivne spojeve. Međutim, nema dovoljno kvalitetnih dokaza da kombinacija celera i meda može značajno poboljšati pamćenje ili spriječiti kognitivni pad.
Osobe koje imaju dijabetes, alergije, određene bolesti ili koriste terapiju trebale bi biti posebno oprezne s većim količinama meda i prije uvođenja bilo kakvih novih preparata ili režima ishrane posavjetovati se s ljekarom.
Važno
Ove navike mogu biti zanimljiv dodatak zdravom načinu života, ali ne predstavljaju dokazanu terapiju za probleme s pamćenjem, glavobolje, demenciju ili druge zdravstvene tegobe. Na očuvanje kognitivnog zdravlja utiču brojni faktori, uključujući fizičku aktivnost, san, ishranu, kontrolu krvnog pritiska i šećera u krvi, kao i liječenje postojećih bolesti.
Napomena: Ovaj tekst je novinarski članak i nije ljekarski savjet niti zamjena za pregled i preporuke zdravstvenog radnika. Ako imate probleme s pamćenjem, glavobolje, vrtoglavicu ili bilo kakve druge zdravstvene tegobe, obratite se ljekaru.