Prije nego išta posijete u augustu, izračunajte jednu stvar, jer bez toga sve ostalo nema smisla

Sredina augusta posljednji je trenutak za sjetvu brojnih vrsta povrća koje mogu dati rod tokom jeseni.

Ipak, prije nego što posijete sjeme, postoji jedan važan račun koji bi svaki baštovan trebalo napraviti – koliko je dana ostalo do prvog mraza u vašem kraju.

Svaka biljka ima određeni broj dana potreban od sjetve do berbe, a okvirni rok najčešće je naveden na pakovanju sjemena. Ako je do prvog mraza ostalo manje dana nego što biljci treba da sazri, velika je vjerovatnoća da neće stići dati pun rod, bez obzira na njegu.

Prije sjetve napravite jednostavan račun
Baštovan James Prigioni ovaj postupak objašnjava na vlastitom primjeru. U kraju u kojem živi prvi mraz najčešće stiže oko 15. oktobra, što znači da od početka augusta ima približno 75 dana za uzgoj povrća.

Sve kulture kojima za berbu treba manje od tog perioda imaju smisla za kasnu sjetvu, dok one kojima treba znatno više vremena treba ostaviti za narednu sezonu.

Isti princip može se primijeniti u svakom kraju. Potrebno je okvirno odrediti datum prvog jesenjeg mraza, izračunati koliko je dana do tada ostalo i birati sorte koje mogu sazrijeti u tom periodu.

Ipak, ovaj račun nije potpuno precizan. Mraz može stići ranije ili kasnije, a krajem ljeta biljke obično rastu sporije nego u junu. Zato je dobro ostaviti određenu rezervu.

Zašto povrće krajem ljeta raste sporije?
Iako su temperature u augustu i dalje visoke, biljke ne zavise samo od topline već i od količine svjetlosti.

U junu dan traje znatno duže, dok se prema kraju septembra skraćuje. To znači da biljke svakog dana dobijaju manje sunčeve svjetlosti, zbog čega njihov rast usporava.

Zato rok naveden na pakovanju sjemena ne treba shvatiti kao apsolutno pravilo kada se sije krajem ljeta. U takvim uslovima biljci često treba nešto više vremena da dostigne zrelost.

Koje povrće još može stići do jeseni?
Među kulturama koje se mogu sijati u ovom periodu su rotkvica, rukola, špinat, zelena salata, blitva, kineski kupus, korabica i matovilac.

Rotkvica je među najbržim kulturama. Pojedine sorte mogu biti spremne za berbu već nakon nekoliko sedmica. Sjetva u razmacima od sedam do deset dana omogućava da se povrće bere postepeno.

Rukola također brzo niče, a mladi listovi mogu se brati više puta.

Zelena salata može se sijati krajem augusta, posebno na mjestu koje nije izloženo cjelodnevnom suncu.

Špinat je bolje sijati kada temperature počnu padati, jer teško podnosi velike vrućine.

Blitva, matovilac, kineski kupus i korabica također mogu biti dobar izbor za kasnoljetnu sjetvu, ali je važno odabrati sorte s kraćim periodom sazrijevanja.

Mrkva je nešto zahtjevnija jer joj je, zavisno od sorte, potrebno oko 60 do 80 dana. Zbog toga je njena kasna sjetva moguća samo u krajevima gdje prvi mraz dolazi dovoljno kasno.

Poriluk se u ovom periodu uglavnom sadi iz presadnica, a ne sije direktno iz sjemena.

Vrućina može spriječiti klijanje
Jedan od problema sjetve u augustu jeste previsoka temperatura tla. To posebno može pogoditi sjeme salate i špinata, koje teško klija kada je zemlja pretopla.

Zbog toga je tokom najtoplijih dana bolje sačekati nekoliko dana, sijati predvečer i po potrebi zasjeniti gredicu dok sjeme ne nikne.

Zemlja mora biti ravnomjerno vlažna. Ako se nakon sjetve potpuno osuši, pa se potom obilno zalije, mlade biljke mogu stradati odmah nakon nicanja.

Kod pojedinih kultura može pomoći i sjetva u posude, gdje se temperatura i vlažnost lakše kontrolišu, a sadnice se kasnije mogu presaditi u baštu.

Pripremite gredicu prije nove sjetve
Gredica na kojoj je već raslo povrće ne bi trebalo odmah biti spremna za novu sjetvu bez pripreme.

Prije svega, potrebno je ukloniti ostatke prethodne kulture, lagano obraditi površinski sloj zemlje i dodati organsko gnojivo, posebno ako je prethodna biljka iz tla izvukla mnogo hranjivih materija.

Važno je voditi računa i o plodoredu. Istovrsno povrće nije dobro godinama sijati na istom mjestu, jer biljke iz iste porodice mogu iscrpljivati iste hranjive materije, ali i biti podložne istim bolestima i štetočinama.

I na kraju, ne treba zaboraviti na korov. On i tokom najvećih vrućina uspijeva rasti, pa je gredicu najbolje očistiti prije sjetve kako ne bi preuzeo vlagu i hranjive materije namijenjene mladim biljkama.

Najvažnije pravilo za kasnoljetnu sjetvu je jednostavno: prvo izračunajte koliko vremena imate do prvog mraza, a zatim birajte kulture i sorte koje mogu sazrijeti u tom roku.