Hronični bolesnici moraju da obrate pažnju na ovo tokom ljetovanja: Pravilo broj 1.

Visoke temperature i vrijednost UV zračenja ne prijaju svakom organizmu.

Ljekari u ljetovalištima najčešće se susreću s toplotnim udarom i sunčanicom, opekotinama, dehidracijom, fizičkim povredama prilikom ulaska u vodu i izlaska iz nje, probavnim smetnjama, alergijama, ubodima insekata i drugim tegobama.

Problemi s probavnim sistemom mogu se javiti zbog dugotrajne dehidracije i boravka na plaži, ali i zbog konzumiranja lako kvarljive hrane. Mnoge od ovih tegoba mogu biti praćene gubitkom svijesti, nesvjesticom, poremećajem cirkulacije, ali i ozbiljnijim kardiovaskularnim problemima. Spektar tegoba je širok, pa je korisno znati kako ih izbjeći.

Ako ste hronični bolesnik
Dobro bi bilo da prije odlaska na ljetovanje posjetite ljekara i ne krećete na put bez provjere općeg zdravstvenog stanja. Sa sobom ponesite redovnu terapiju i uzimajte je na vrijeme. Ne putujte ako ste bolesni ili se ne osjećate dobro.

Na plaži nemojte boraviti između 11 i 17 sati, kada je najtoplije. Potražite hlad, nosite šešir i kremu za sunčanje s visokim SPF faktorom te tokom dana unosite dovoljno tečnosti.

Na svaki neuobičajeni simptom koji primijetite i koji vas ometa odmah potražite medicinsku pomoć.

Koji su simptomi dehidracije?

Dehidraciju ćete prepoznati po osjećaju slabosti i malaksalosti. Mogu se javiti i izraženija slabost, vrtoglavica, nestabilnost pri hodu i kretanju, kao i glavobolja. To su već ozbiljniji simptomi, a u težim slučajevima može doći i do gubitka svijesti i kolapsa.

Važno je znati da na ljetovanju nije dovoljno piti samo običnu vodu. Na visokim temperaturama tijelo se stalno znoji, a znojenjem se gube minerali i elektroliti neophodni organizmu.

Čim osjetite slabost, lupanje srca, nestabilnost pri kretanju ili glavobolju, odmorite se i sklonite s vrućine. Uzimajte negaziranu mineralnu vodu, a minerale i elektrolite dostupne u apotekama koristite prema uputama. Možete malo povećati i unos soli, ali bez pretjerivanja.

Provjeravajte krvni pritisak, jer toplota širi krvne sudove i može sniziti pritisak. Osobe koje inače imaju niži pritisak posebno trebaju biti oprezne. Jedite dovoljno voća i povrća i izbjegavajte prejedanje.

Ne pijte antibiotike dok ste na plaži

Neki antibiotici mogu povećati osjetljivost kože na sunčevu svjetlost i izazvati reakcije poput osipa, crvenila i hiperpigmentacije, a mogu se javiti i mučnina ili povraćanje.

Ako uzimate antibiotike, provjerite s ljekarom ili farmaceutom da li terapija povećava osjetljivost na sunce i pridržavajte se njihovih preporuka. Tokom terapije posebno je važno izbjegavati direktno izlaganje suncu ako je takva reakcija navedena u uputstvu lijeka.

Kako se izboriti s alergijama?

Koristite kremu sa zaštitnim faktorom od UV zračenja i izbjegavajte kombinovanje velikog broja različitih preparata za kožu.

Reakcija na sunce može se pojaviti u obliku sitnog osipa, najčešće na licu, vratu i šakama. Tada se sklonite sa sunca i rashladite kožu. Ako se osip pogoršava ili se pojave jači simptomi, potrebno je obratiti se ljekaru.

Komarci mogu prenositi zarazne bolesti

Komarci mogu prenositi različite zarazne bolesti, među kojima su groznica Zapadnog Nila i denga groznica. Najaktivniji su u određenim dijelovima dana, posebno u zoru i sumrak.

Nosite laganu odjeću dugih rukava i nogavica, a koristite i repelente protiv komaraca u skladu s uputama. Posebnu pažnju treba obratiti na zaštitu beba i djece te koristiti preparate namijenjene njihovom uzrastu.

Izbjegavajte nagli skok u vodu

Ni zdravim osobama ne preporučuje se da, zagrijane od sunčanja, naglo uskoče u hladno more ili vodu. Nagla promjena temperature predstavlja opterećenje za organizam, posebno kod osoba koje imaju srčane tegobe.

Ako osjetite jak bol u prsima, izraženu slabost, vrtoglavicu ili druge neuobičajene simptome, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć.

U vodu je najbolje ulaziti postepeno. Pokvasite tijelo vodom kako bi se priviklo na nižu temperaturu, polako se potopite, a tek onda zaplivajte.