Trumpove riječi duboko su uznemirile Moskvu: Kremlj zatečen

Moskva je dugo vagala kako i na kojem nivou odgovoriti na Deklaraciju usvojenu na samitu u Ankari, koja sadrži šest tačaka. Na kraju je odlučeno da reaguje glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova, koja se u svojoj izjavi osvrnula i na Grenland.

„Amerikanci ne kriju svoje razočaranje Sjevernoatlantskim savezom. Pitanje Grenlanda ne rješava se prema američkom scenariju“, poručila je Zaharova.

Dodala je i da na samitu „nisu nestale pukotine u transatlantskom savezu“, čime je Moskva pokušala ishod sastanka predstaviti kao neuspjeh, nastojeći umanjiti značaj zaključaka koji joj ne idu u prilog.

„Konstruktivna agenda NATO-a i dalje ostaje nizak prioritet. Opći pravac ostaje nepromijenjen – militarizacija evropskog kontinenta, jačanje odbrambenih kapaciteta, priprema za oružani sukob s Rusijom i, naravno, pomoć Ukrajini, koju radikalni elementi unutar Saveza koriste kako bi ostvarili iluzorni cilj – nanijeti našoj zemlji strateški poraz“, rekla je Zaharova.

Pojačana podrška Ukrajini

Kremlj je, prema ocjenama analitičara, ostao zatečen ishodom samita. U deklaraciji sa samita u Hagu prošle godine Ukrajina je spomenuta tek na kraju treće tačke, gdje je navedeno:

„Saveznici potvrđuju svoje trajne suverene obaveze pružanja podrške Ukrajini, čija sigurnost doprinosi našoj.“

Nasuprot tome, deklaracija iz Ankare već četvrtu tačku počinje riječima:

„Ukrajina doprinosi transatlantskoj sigurnosti, a saveznici ostaju ujedinjeni u svojoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini u odbrani njene slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta.“

Riječ je o znatno snažnijoj diplomatskoj formulaciji.

Dodatnu pažnju izazvale su izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog rekao da je „odradio nevjerovatan posao“ i bio „vrlo efikasan“ tokom rata.

„Zapravo smo razvili dobar odnos. Teško je povjerovati“, izjavio je Trump.

Financial Times ocijenio je da je „Trumpov zaokret u Ankari – od otvorene kritike Zelenskog do dopuštanja Ukrajini da proizvodi američko oružje – bio najznačajniji trenutak NATO samita u Turskoj“.

Taktički zaokret

Američki predsjednik nije napravio potpuni politički zaokret, ali jeste značajan taktički pomak.

Njegove izjave posljednjih sedmica ukazuju na promjenu američke politike, koja se ogleda u mogućnosti da Ukrajina proizvodi protivraketne sisteme Patriot, kao i u prijenosu ukrajinskog iskustva u razvoju bespilotnih letjelica američkim kompanijama.

Analitičari smatraju da je taj „ankarski zaokret“ počeo još tokom Zelenskijeve posjete zaljevskim državama za vrijeme rata s Iranom, kada je ponudio ukrajinsko iskustvo u odbrani od iranskih dronova.

Upravo su bespilotne letjelice jedan od razloga zbog kojih saveznici danas Ukrajinu vide drugačije – ne samo kao korisnika pomoći, nego i kao državu koja doprinosi zajedničkoj sigurnosti, što odgovara Trumpovom transakcijskom pristupu međunarodnim odnosima.

Uz određenu rezervu, pojedini analitičari ovaj trenutak upoređuju s izjavom hrvatskog diplomate Vladimira Drobnjaka nakon početka operacije „Oluja“, kada je u Ujedinjenim nacijama rekao:

„Hrvatska nije problem, nego rješenje.“

Američki državni sekretar Marco Rubio u Ankari je izjavio:

„Rusiji je sve teže braniti vlastiti zračni prostor. Nadamo se da će to otvoriti prostor za pregovore o okončanju rata.“

Patriot i napadi duboko u Rusiji

Iako je mogućnost proizvodnje sistema Patriot u Ukrajini izazvala veliku pažnju, analitičari smatraju da je još značajnija Trumpova izjava da podržava ukrajinske napade na ciljeve duboko unutar ruske teritorije, što je administracija Joea Bidena dopuštala znatno ograničenije i tek u kasnijoj fazi rata.

„To jeste eskalacija, ali eskalacija koja bi mogla pomoći da se rat okonča“, rekao je Trump.

U tom kontekstu ističe se i činjenica da je Ukrajina uspjela održati odbranu na frontu, uprkos tvrdnjama ruskog predsjednika Vladimira Putina iznesenim tokom njihovog telefonskog razgovora prošlog vikenda.

Kostjantinivka nije pala, kako tvrdi Kremlj. Ruske snage jesu ušle u grad i kontrolišu ili su se infiltrirale u gotovo trećinu njegove teritorije, ali grad još nije osvojen. Prema procjenama, Rusija bi, ukoliko uspije osigurati dovoljno ljudstva, mogla zauzeti Kostjantinivku tek do kraja godine.

Moskva nije dobila ono što je očekivala

U odnosu na sastanak na Aljasci prošlog augusta, Putin danas djeluje u znatno slabijoj pregovaračkoj poziciji, što je, prema ocjenama analitičara, uticalo i na Trumpov pristup.

Iz izjava savjetnika ruskog predsjednika Jurija Ušakova nakon telefonskog razgovora Trumpa i Putina može se zaključiti da Moskva nije ostvarila ciljeve kojima se nadala.

Ušakov je ponovo govorio o „ogromnom potencijalu obostrano korisne saradnje“, dok je Trump poručio da je osnovni preduslov za bilo kakav napredak što skoriji završetak rata u Ukrajini.

Analitičari smatraju da je Rusija precijenila mogućnost da zadrži Trumpovu naklonost nudeći američkim pregovaračima unosne poslovne aranžmane, ali da je kriza na Bliskom istoku promijenila prioritete američke administracije.

„Vrlo je jednostavno – Trump voli pobjednike. A Ukrajina je u posljednje vrijeme počela pobjeđivati“, rekao je za Financial Times jedan diplomata NATO-a.

Američki senator Chris Coons smatra da Trump „počinje shvatati kako Putin vjerovatno ne može pobijediti i da rizikuje vlastiti ugled ako nastavi pružati podršku njegovoj politici“.

Trump je u Ankari Zelenskom poručio:

„Vršimo pritisak na Putina. Mislim da mu se ne sviđa ono što se događa... Ne vjerujem da je zadovoljan razvojem situacije.“

Ipak, američki predsjednik i dalje nastoji sačuvati dobre odnose s ruskim liderom. Tokom povratka iz Ankare novinarima je rekao da je njegov odnos s Vladimirom Putinom i dalje „vrlo dobar“.

Najavljeno je da bi njih dvojica trebala razgovarati nakon Trumpovog sastanka sa Zelenskim, ali do sada nisu objavljeni detalji tog razgovora.