Trump upada u Putinovo stražnje dvorište, bijes u Moskvi: ‘Započinjemo veliki projekt!‘
Iako je Vladimir Putin već suočen s pritiscima zbog rata u Ukrajini te američkih aktivnosti prema ruskim saveznicima poput Venezuele i Irana, ali i nastojanja Washingtona na Kubi, Donald Trump sada dodatno testira Kremlj ulaskom u rusko „stražnje dvorište“. Rusija i Sjedinjene Američke Države trenutno se nadmeću za utjecaj u Armeniji uoči parlamentarnih izbora zakazanih za 7. juni, koji bi mogli ubrzati udaljavanje ove bivše sovjetske republike od Moskve i njezino približavanje Zapadu.
Armenija je nezavisnost stekla raspadom Sovjetskog Saveza 1991. godine, a decenijama je održavala bliske vojne i ekonomske veze s Rusijom. Međutim, posljednjih godina odnosi se ubrzano pogoršavaju, dok Erevan sve otvorenije teži članstvu u Evropskoj uniji i jačanju partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Zemlja od oko tri miliona stanovnika, smještena na južnom Kavkazu između Gruzije, Irana, Turske i Azerbejdžana, godinama je bila u sukobu s Azerbejdžanom zbog Nagorno-Karabaha. Odnosi s Moskvom posebno su se pogoršali 2023. godine, kada je Azerbejdžan munjevitom vojnom operacijom preuzeo kontrolu nad tom regijom, što je dovelo do egzodusa oko 100.000 Armenaca.
U Erevanu su bili ogorčeni jer Rusija nije spriječila takav razvoj događaja. Armenija je krajem 2024. zamrznula članstvo u Organizaciji ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), ruskoj verziji vojnog saveza, a 2025. godine pokrenula je proces približavanja Evropskoj uniji. Istovremeno nije podržala rusku invaziju na Ukrajinu.
Ruske prijetnje
Kremlj je na armensko približavanje Zapadu odgovorio upozorenjima i prijetnjama. Putin je ovog mjeseca povukao paralelu između armenskih evropskih ambicija i događaja koji su prethodili ratu u Ukrajini.
– Kako je to počelo? Počelo je s pridruživanjem Ukrajine ili pokušajem pridruživanja EU-u – poručio je Putin.
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev bio je još direktniji, upozorivši da premijer Nikol Pašinjan rizikuje da svoju zemlju povede „tužnim putem“ kojim je prošla Ukrajina.
Moskva je dodatno zaprijetila obustavom povlaštenih energetskih sporazuma i isporuka jeftinog gasa ako Armenija nastavi evropski put. Pašinjan je odgovorio da ga takve prijetnje ne zabrinjavaju te da Armenija ne namjerava odustati od svojih strateških ciljeva.
Rusija je ranije optužila Armeniju da ulazi u „antirusku orbitu“ Evropske unije, posebno nakon što je u Erevanu ugostila ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Trumpova podrška Pašinjanu
Dok Rusija pojačava pritisak, Trump otvoreno podržava armenskog premijera.
– On u potpunosti dijeli moju viziju mira i prosperiteta za Armeniju i cijeli Južni Kavkaz. Učinimo Armeniju ponovo velikom – poručio je Trump.
Američki predsjednik dao je punu podršku Pašinjanovom reizboru i najavio razvoj projekta TRIPP (Trumpova ruta za međunarodni mir i prosperitet), velikog transportnog koridora koji bi povezivao Centralnu Aziju s Evropom bez prolaska kroz Rusiju, Iran ili Kinu.
Koridor bi prolazio preko armenske teritorije i omogućio transport strateških sirovina prema evropskim i američkim tržištima, dok bi istovremeno jačao regionalnu ekonomsku saradnju i stabilnost.
Američki državni sekretar Marco Rubio nedavno je posjetio Erevan, gdje je potpisan sporazum o strateškom partnerstvu između dvije zemlje, kao i sporazumi o saradnji u oblasti kritičnih minerala i infrastrukturnih projekata.
Pašinjan favorit izbora
Na samitu EU–Armenija održanom početkom maja u Erevanu, premijer Pašinjan izjavio je da bi njegova zemlja bila „sretna i oduševljena“ kada bi jednog dana dobila poziv za članstvo u Evropskoj uniji.
Prema posljednjim anketama, njegova stranka Građanski dogovor vodi s oko 32 posto podrške birača. Najbliži konkurent, proruski biznismen Samvel Karapetjan, ima podršku od svega šest posto, dok je gotovo četvrtina birača još neodlučna.
Pašinjan je na vlast došao 2018. godine nakon masovnih protesta kojima je srušena prethodna proruska vlast. Nakon gubitka Nagorno-Karabaha ubrzao je približavanje Zapadu i otvoreno poručio da Armenija nije ruski saveznik kada je riječ o ratu u Ukrajini.
Rusija povukla ambasadora
Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je ambasador Rusije u Armeniji Sergej Kopirkin pozvan u Moskvu na konsultacije zbog poteza armenskog rukovodstva usmjerenih ka približavanju Evropskoj uniji.
Istovremeno, Evroazijska ekonomska unija predvođena Rusijom upozorila je da bi mogla suspendirati Armeniju ukoliko nastavi evropske integracije, pozivajući Erevan da organizuje referendum o svom geopolitičkom opredjeljenju.
Moskva tvrdi da zapadne države pokušavaju potisnuti ruski utjecaj na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza, dok armenske vlasti zasad nisu službeno reagirale na povlačenje ruskog ambasadora.
Iako Armenija i dalje formalno ostaje članica Evroazijske ekonomske unije, istraživanja pokazuju da čak tri četvrtine građana podržava ulazak zemlje u Evropsku uniju, što predstojeće izbore čini jednim od najvažnijih političkih događaja u modernoj historiji Armenije.