Na kojoj ruci se mjeri pritisak? Većina ljudi ovo radi pogrešno

Na kojoj ruci se mjeri pritisak? Većina ljudi ovo radi pogrešno

Evo kako pravilno izmjeriti pritisak – pogrešna ruka i loš položaj mogu promijeniti vrijednosti i do 7 mmHg. Provjerite da li i vi pravite ovu čestu grešku.

Zašto nije važno samo kada mjerite pritisak
Većina ljudi koja redovno kontroliše krvni pritisak misli da je najvažnije kada i koliko često ga mjeri. Međutim, rijetko ko razmišlja o tome da li mjerenje obavlja na pravoj ruci i u pravilnom položaju.

Upravo tu nastaju greške koje ljekar često ne može primijetiti, a koje mogu potpuno promijeniti sliku o vašem zdravlju.

Krvni pritisak nije jedan fiksan broj. On se mijenja tokom dana i zavisi od položaja tijela, nivoa stresa, ali i od toga na kojoj ruci mjerite i kako je držite.

Lijeva ili desna ruka – zašto razlika nije bezazlena
Kada ljekar prvi put mjeri pritisak, standard je da to uradi na obje ruke.

Razlog je jednostavan: razlika veća od 10 mmHg u sistolnom pritisku između lijeve i desne ruke može ukazivati na suženje arterija, slabiju cirkulaciju ili povećan kardiovaskularni rizik.

Za redovno praćenje koristi se ona ruka na kojoj je pritisak viši, jer upravo ta strana preciznije pokazuje opterećenje srca i krvnih sudova.

Ako vam ljekar nije rekao na kojoj ruci da mjerite pritisak, pitajte ga. Kod nekih ljudi dominantna ruka pokazuje više vrijednosti, dok kod drugih nema gotovo nikakve razlike.

Bez provjere obje strane moguće je da godinama pratite pogrešne rezultate.

Položaj ruke može promijeniti rezultate
Ako ruka nije oslonjena i visi pored tijela, aparat može pokazati viši pritisak nego što zaista imate.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu JAMA Internal Medicine, nepodržana ruka uz tijelo može povećati sistolni pritisak za skoro 7 mmHg, dok oslonac u krilu može povisiti rezultat za oko 4 mmHg.

Tijelo funkcioniše slično kao sistem vode pod pritiskom – položaj „slavine“ mijenja očitavanje. Kada je ruka spuštena ispod nivoa srca, gravitacija može vještački povećati brojke.

Najtačnije vrijednosti dobijaju se kada je ruka oslonjena u visini srca.

Kako pravilno izmjeriti pritisak kod kuće
Stručnjaci preporučuju nekoliko osnovnih pravila:

sjedite na stolici sa naslonom,
leđa neka budu oslonjena,
ruku položite na sto u visini srca,
stopala držite ravno na podu,
ne ukrštajte noge,
prije mjerenja mirujte najmanje pet minuta,
ne pričajte dok aparat radi.

Takođe:

ne mjerite pritisak odmah nakon hodanja, stresa ili svađe,
izbjegavajte kafu i cigarete najmanje pola sata prije mjerenja,
manžetna ide direktno na kožu, nikako preko rukava,
uradite dva do tri mjerenja u razmaku od jedne do dvije minute i uzmite prosjek posljednja dva rezultata,
uvijek mjerite u isto doba dana – ujutro prije terapije ili naveče.
Šta se smatra normalnim pritiskom
Optimalan krvni pritisak je ispod 120/80 mmHg.

Normalnim se smatra do 130/85 mmHg, dok se vrijednosti između 130–139 / 85–89 mmHg vode kao visoko normalne.

Sve iznad toga, ako je pravilno izmjereno i potvrđeno više puta, zahtijeva razgovor sa ljekarom.

Hipertenzija često godinama ne daje simptome. Mnogi ljudi otkriju da je imaju tek kada se pojavi ozbiljniji problem, poput bolesti srca ili moždanog udara.

Koji aparati su najbolji
Najpouzdaniji su aparati sa manžetnom za nadlakticu, jer su arterije na tom dijelu ruke bliže srcu i daju stabilnije rezultate.

Važno je da uređaj bude provjeren i validovan od strane zdravstvenih udruženja.

I veličina manžetne igra veliku ulogu:

premala manžetna može lažno povećati vrijednosti,
prevelika ih može smanjiti.
Idealno je da manžetna obuhvati oko 80% obima nadlaktice.

Kada se koristi holter pritiska
Najprecizniji način praćenja je 24-časovni ambulantni monitoring, poznat kao holter pritiska.

Aparat automatski mjeri pritisak tokom dana i noći i može otkriti takozvanu „hipertenziju bijelog mantila“ – situaciju kada pritisak raste samo u ordinaciji zbog stresa.

Mjerenje krvnog pritiska nije komplikovano, ali zahtijeva disciplinu. Prava ruka, pravilan položaj i kvalitetan aparat mogu napraviti veliku razliku između tačnog nalaza i pogrešne procjene.

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savjet. Za sve zdravstvene odluke obratite se svom ljekaru.
 
 
 
 
 

Ne propustite