Napokon otkriveno zašto SAD toliko žele Grenland: Ni nafta, ni minerali

Svijet
Napokon otkriveno zašto SAD toliko žele Grenland: Ni nafta, ni minerali

GIUK prolaz kategoriziran je kao strateška tranzitna ruta, a ne kao klasično ograničavajuće pomorsko usko grlo poput Gibraltarskog, Hormuškog i Malajskog tjesnaca

Sjedinjene Američke Države redovito pregovaraju s Danskom o proširenju svoje vojne prisutnosti na Grenlandu. Potvrdili su to za BBC dužnosnici upoznati s razgovorima, dodajući da razgovori posljednjih mjeseci napreduju, prenosi Net.hr. 

Amerikanci žele otvoriti tri nove baze na jugu otoka, a Bijela kuća potvrdila je da je američka administracija uključena u razgovore na visokoj razini s Grenlandom i Danskom. Detalji nisu poznati, osim da je Danska izrazila spremnost za razgovore s SAD-om o ovoj temi.

 

Net.hr / Vladimir Putin nikad nije izgledao lošije: Je li u pitanju bolest ili nedostatak botoksa?
Net.hr / Florida namjerava zatvoriti kontroverzni pritvorski centar za migrante
 
Američki dužnosnici predložili su dogovor prema kojem bi tri nove vojne baze formalno bile proglašene suverenim teritorijem SAD-a. Nalazile bi se na jugu Grenlanda i bile usredotočene na nadzor potencijalnih ruskih i kineskih pomorskih aktivnosti u području sjevernog Atlantika između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva. Ovo mjesto poznato je kao GIUK prolaz.

Strateški važan otok

Google pretrage za Grenland prošle su godine porasle za gotovo deset puta, nakon što je američki predsjednik Donald Trump izrazio želju da preuzme kontrolu nad otokom "na ovaj ili onaj način". "Ima li Grenland nafte?" i "Je li Grenland dio NATO-a?" bili su najčešći upiti Amerikanaca na tražilici. Odgovori su: Da i da. 

Američki geološki zavod procjenjuje neotkrivene naftne resurse Grenlanda na 31 milijardu barela, uz značajne mineralne rezerve. A Grenland je autonomni teritorij Kraljevine Danske, koja je i sama osnivačica NATO-a.

Međutim, postoje dublja pitanja kojima se američki zakonodavci i vladini dužnosnici bave, a koja otkrivaju zašto je Grenland toliko važan za SAD. U pianju su arktička sigurnost i obrana SAD-a, navodi Ted Stevensen Centar za studije arktičke sigurnosti. 

Strateški značaj GIUK prolaza

Grenland se nalazi na onome što je nekad bila jedna od kritičnijih strateških pomorskih tranzitnih ruta Hladnog rata: takozvanom prolazu Grenland-Island-Ujedinjeno Kraljevstvo (GIUK). Nakon dugog razdoblja zanemarivanja nakon završetka Hladnog rata, GIUK prolaz se vratio na geopolitičku pozornicu kao jedna od glavnih strateških pomorskih briga NATO-a, a predstavlja i važno strateško pitanja za rusku mornaricu.

GIUK prolaz kategoriziran je kao strateška tranzitna ruta, a ne kao klasično ograničavajuće pomorsko usko grlo poput Gibraltarskog, Hormuškog i Malajskog tjesnaca.

Iako širok u usporedbi, njegove granice i dalje ograničavaju one koji žele proći u Atlantik. Za one, pak, koji žele koristiti njegove karakteristike u obrambene svrhe, ovaj prolaz iziskuje značajne operativne resurse.

Geografija GIUK prolaza obično je pogodovala onima koji žele braniti morske putove sjevernog Atlantika od prijetnji koje dolaze sa sjevera, ali u pitanju je dvosmjerna ulica: kroz ove vode prolaze, naravno, i oni koji se kreću iz Atlantika prema sjeveru.

Pomorska važnost prirodno negostoljubivih voda Danskog tjesnaca između Grenlanda i Islanda, te Norveškog mora i sjevernog Atlantika između Islanda, Farskih otoka i Škotske, prethodila je Hladnom ratu. Osim ekstremnih granica Engleskog kanala, ovi morski putovi su vrata između sjevernoeuropskih voda i širokih prostranstava Atlantika i šire.

Ipak, prolaz GIUK-a poprimio je novu i evoluirajuću simboliku i značaj tijekom Hladnog rata. Važnost prolaza za SAD dobro je razjasnilo 20. stoljeće kada su najprije njemački, a zatim ruski brodovi, podmornice i zrakoplovi koristili GIUK prolaz za projiciranje snage u Atlantskom oceanu.

Danas, ovo su "vrata" za rusku Sjevernu flotu, sa sjedištem na poluotoku Kola, da dosegne istočnu obalu.

Kako bi se osigurao, SAD je 1951. s Danskom potpisao sporazum o obrani Grenlanda koji SAD-u na otoku dopušta uspostavu vojnih baza koje služe kao središte sigurnosne suradnje te ugošćuju američke, kanadske, danske i druge savezničke snage za zajedničke operacije koje jačaju NATO-ove sposobnosti na sjeveru.

Važnost Islanda

Islandska zračna baza Keflavík, pak, saveznicima pruža platformu za praćenje mora i neba nad GIUK prolazom, a zajedničke vježbe poput Northern Vikinga i Dynamic Mongoosea pokazuju ulogu Islanda u osiguravanju morskih komunikacijskih linija između Sjeverne Amerike i Europe.

Prošlomjesečno prestrojavanje Finske, Švedske i Danske pod zapovjedništvom NATO-ovih združenih snaga Norfolk naglasilo je cilj saveza da "što više ojača euroatlantsko područje". Ova reorganizacija prepoznaje geostratešku važnost GIUK prolaza kao primarne tranzitne rute za rusku Sjevernu flotu sa sjedištem u Murmansku u Atlantiku. 

Prošlog ljeta, prvi je put u Islandu uplovila nuklearna podmornica. Od protupodmorničkog ratovanja do protuzračne obrane, sigurnost GIUK prolaza, a time i prednja obrana SAD-a, ovisi o Keflavíku.

Uspješno 'zalupljena vrata'

Nakon potjere preko Atlanskog oceana, američke snage provele su 7. siječnja zajedničku operaciju zapljene sankcioniranog naftnog tankera Bella 1 koji se približavao uskom dijelu GIUK prolaza u bijegu iz venezuelanskih voda. Bilo je to u danima nakon Madurovog zarobljavanja.

Ujedinjeno Kraljevstvo omogućilo je uspjeh misije, pružajući operativnu podršku, uključujući stacioniranje i zračni nadzor. Ova međunarodna sigurnosna suradnja dokazala je savezničke sposobnosti da zalupe vrata GIUK prolaza i poremete operacije skrivene flote.

Ujedinjeno Kraljevstvo u prosincu je najavilo i povijesni korak: obrambeni sporazum s Norveškom o upravljanju zajedničkom flotom fregata za protupodmorničko ratovanje.

Iako nije arktička država po teritoriju, uloga Ujedinjenog Kraljevstva u osiguravanju sjevernih pristupa čini ga ključnim partnerom na dalekom sjeveru, a moderan geopolitički, klimatski i tehnološki razvoj nameću važnost ponovne procjene ovog strateški važnog prolaza, stoga nije za očekivati da će američki interes za Grenland biti "prolazna faza". 

 
 
 

Ne propustite