Šok iz Moskve, vojna parada ove godine biće skroz drugačija

Veličanstvena i obično pompezno najavljivana vojna parada povodom Dana pobjede na Crvenom trgu u Moskvi 9. maja, ove godine će se – prvi put nakon skoro dvije decenije – obilježiti simbolično. Umjesto oklopnih vozila i raketnih sistema na ulicama, uz prisustvo desetina svjetskih lidera, planiran je prelet avijacije s prikazivanjem ruske zastave. Razlog je, iako su se ruski zvaničnici potrudili ublažiti stvarnu sliku, strah od ukrajinskih napada dronovima.

Rusko Ministarstvo odbrane navelo je jučer u kratkom saopćenju da je izostanak vojne tehnike i učenika vojnih škola „Suvorov“ i „Nahimov“, kao i kadetskih korpusa, posljedica „trenutne operativne situacije“ u Ukrajini. Rat u Ukrajini ušao je već u petu godinu, a prethodnih godina parade s vojnom opremom i naoružanjem ipak su održavane, zbog čega se može naslutiti da iza svega stoji i dublji razlog.

Kremlj je zauzeo nešto oštriji ton, navodeći da su „ukrajinske terorističke aktivnosti“ razlog za izmjene u ovogodišnjoj paradi povodom Dana pobjede, kojim se obilježava 81. godišnjica sovjetske pobjede nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu.

– Parada će se održati. Ali ne zaboravimo da je prošle godine to bila jubilarna parada, velikih razmjera, kakva se organizuje za značajne datume – rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, naglašavajući da će se događaj ipak održati, ali u smanjenom formatu.

Prošle godine paradi je prisustvovalo najmanje 27 stranih šefova država, a Crvenim trgom prošla je kolona tenkova, raketnih lansera i dronova. Ove godine, zasad je potvrđen dolazak samo slovačkog premijera Roberta Fica.

Peskov je podsjetio i na izjavu predsjednika Rusije Vladimira Putina da se „kijevski režim, koji svakodnevno gubi pozicije na bojnom polju, sada u potpunosti upustio u terorističke aktivnosti“.

Na paradi će ove godine biti predstavljen rad vojnika svih rodova i vidova Oružanih snaga Rusije koji izvršavaju zadatke u zoni takozvane specijalne vojne operacije u Ukrajini, kao i onih na borbenom dežurstvu, uključujući i jedinice Strateških raketnih snaga, Vazdušno-kosmičkih snaga i mornarice.

Putin traži privremeni prekid vatre

Putin je u srijedu, tokom telefonskog razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, predložio privremeni prekid vatre u Ukrajini do 9. maja, Dana pobjede. Njegov pomoćnik Jurij Ušakov izjavio je da je Trump podržao tu inicijativu.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da je naložio svojim predstavnicima da stupe u kontakt s američkom stranom kako bi razjasnili detalje ruskog prijedloga.

Tokom više od dvije i po decenije Putinove vlasti, Dan pobjede postao je centralni dio ruske državne i identitetske politike. Međutim, od početka rata u Ukrajini, ovaj praznik dobio je dodatno političko značenje i koristi se za opravdavanje sukoba.

Strah od ukrajinskih napada

Ruski vojni blogeri i analitičari ukazuju na mogućnost da Moskva strahuje od napada ukrajinskih dronova velikog dometa na vojnu tehniku prije ili tokom parade.

– Tehnika je ranjiva čak i tokom priprema, jer se kolone okupljaju i uvježbavaju van Moskve, na otvorenim poligonima koje je lako pogoditi. Gađanje vojnika u centru grada, među civilima, bilo bi mnogo teže – objasnio je nezavisni analitičar Ruslan Levijev.

Postoji i mogućnost da Rusija trenutno nema dovoljno raspoložive vojne opreme za prikazivanje, jer je većina angažovana na frontu. Povlačenje tehnike radi parade nosilo bi dodatne rizike, posebno u uslovima svakodnevnih napada ukrajinskih dronova.

Napadi su uglavnom usmjereni na industrijske i vojne ciljeve, uključujući naftnu infrastrukturu i logističke centre, a često izazivaju velike požare i evakuacije civila.

Ruski grad Tuapse – „nova Hirošima“

Posebno se istakao slučaj ruskog grada Tuapse na obali Crnog mora, nedaleko od Sočija, gdje je u više navrata gađana rafinerija nafte. Požari su buktali danima, civili su evakuisani, a grad je bio prekriven otrovnom crnom kišom, zbog čega su vlasti savjetovale stanovništvu da ostane u zatvorenom prostoru.

„Posljedice bombardovanja Tuapsea su monstruozne. Ovo što se sada dešava podsjeća na Hirošimu, samo bez radijacije“, objavljeno je na jednom proruskom Telegram kanalu.

Pojedini izvori tvrde da je okoliš ozbiljno zagađen, uz tvrdnje da su zatrovani zemlja, voda i zrak, te da „pada crna kiša, voda pomiješana sa čađi iz nafte“.

Izlivanje nafte proširilo se na 77 kilometara duž obale Crnog mora u samo nekoliko dana, zbog čega je proglašeno regionalno vanredno stanje.

Napadi duboko unutar Rusije

Ukrajinski dronovi nedavno su pogodili i naftnu infrastrukturu u Permskoj oblasti, duboko u unutrašnjosti Rusije. Zelenski je pohvalio preciznost tih napada, navodeći da su ciljevi pogođeni s udaljenosti veće od 1.500 kilometara.

Najavio je i daljnje povećanje dometa, naglašavajući da je cilj oslabiti rusku vojnu industriju, logistiku i izvoz nafte.

Ipak, analitičari upozoravaju da se ne treba precjenjivati ekonomski efekat ovih napada, jer visoke cijene nafte, potaknute globalnim krizama, i dalje omogućavaju Rusiji značajne prihode.

Pojačana zaštita oko Putinove rezidencije

Na dodatni oprez ukazuje i činjenica da su ruske vlasti u martu ove godine izgradile sedam novih protivvazdušnih odbrambenih tornjeva oko predsjedničke rezidencije u Valdaju.

Satelitski snimci pokazuju da su radovi započeli istovremeno, a neki tornjevi već su opremljeni sistemima „pancir“. Odbrana je organizovana u dva koncentrična prstena, čime je broj PVO sistema u blizini rezidencije porastao na 27.

Sve ove mjere dodatno ukazuju na pojačanu zabrinutost ruskog vrha zbog sigurnosne situacije i mogućih prijetnji iz zraka.