IEA upozorava na historijski šok u ponudi nafte dok rat s Iranom guši globalna tržišta
Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila je na neviđeni energetski šok, s padom globalne proizvodnje nafte za više od 10 miliona barela dnevno u martu, zbog neuspjeha diplomatskih napora između Washingtona i Teherana.
Prema najnovijem mjesečnom izvještaju IEA, objavljenom u utorak, svijet se trenutno suočava s najvećim poremećajem u snabdijevanju naftom u historiji.
Paraliza tranzitnih linija kroz Hormuški moreuz dovela je do pada vitalnih pošiljki s 20 miliona barela dnevno u februaru na samo 3,8 miliona početkom aprila, piše Euronews Business.
Ovaj akutni pritisak podigao je cijenu sirove nafte iz Sjevernog mora na 130 dolara po barelu, dok agencija sada očekuje da će se globalna potražnja smanjiti za 80.000 barela dnevno tokom cijele 2026. godine, što je oštar preokret u odnosu na prethodne prognoze rasta.
Dok se cijene fjučersa, poput Brent sirove nafte i WTI, u vrijeme pisanja ovog teksta trguju oko 96–98 dolara po barelu, fizičko tržište za trenutnu isporuku pokazalo je ekstremnu napetost, s brzim teretima koji se trguju 20–30 dolara iznad referentnih vrijednosti.
Objava dvosedmičnog prekida vatre između SAD-a i Irana pružila je manji predah, ali IEA ostaje oprezna. Agencija napominje da je potpuno nejasno hoće li ova pauza dovesti do trajnog mira ili povratka redovnom brodskom saobraćaju.
Nadolazeća američka blokada plovila koja ulaze u iranske luke, za koju se očekuje da će uskoro stupiti na snagu, također predstavlja dodatni rizik.
Bez trajnog dogovorenog rješenja, IEA upozorava da se svijet mora pripremiti za scenario „produženog sukoba“ u kojem će se energetska tržišta suočiti s još težim poremećajima u drugoj polovini godine.
Nakon neuspjelih pregovora između SAD-a i Irana, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da Iran „nije voljan odustati od svojih nuklearnih ambicija“ i obnovio prijetnje, uvjetujući ih ponovnim otvaranjem Hormuškog tjesnaca, navodeći da je „bolje da brzo započnu proces otvaranja ovog međunarodnog plovnog puta“.
Proizvodnja OPEC+, smanjenje zaliha i pad potražnje
Fizički utjecaj sukoba najvidljiviji je u podacima o proizvodnji saveza OPEC+, gdje su države članice zabilježile ogroman pad proizvodnje zbog oštećenja infrastrukture i nemogućnosti transporta nafte.
Prema podacima za mart, ukupna ponuda OPEC+ pala je za 9,4 miliona barela dnevno na mjesečnom nivou. Saudijska Arabija, kao ključni proizvođač, zabilježila je pad s 10,4 miliona barela dnevno u februaru na 7,25 miliona u martu.
Situacija je još teža za Irak, čija je proizvodnja pala s 4,57 miliona barela dnevno na 1,57 miliona, što predstavlja gubitak od gotovo dvije trećine kapaciteta.
Kuvajt i UAE također su zabilježili značajan pad, pri čemu je kuvajtska ponuda pala na 1,19 miliona barela dnevno s februarskog maksimuma od 2,54 miliona.
Dok je dio izvoza preusmjeren preko zapadne obale Saudijske Arabije ili naftovoda ITP prema Turskoj, ove alternativne rute porasle su samo na 7,2 miliona barela dnevno, ostavljajući ogroman deficit koji globalno tržište teško nadoknađuje.
Nestašica sirove nafte izazvala je ono što IEA opisuje kao „uništavanje potražnje“, posebno u petrohemijskom i avio-sektoru.
Procjenjuje se da je globalna potražnja za naftom već smanjena za dodatnih 2,3 miliona barela dnevno u aprilu.
Ovaj pad predvode azijski proizvođači petrohemije koji su bili prisiljeni smanjiti proizvodnju zbog nestašice sirovina, dok su otkazivanja letova širom Evrope i Azije dovela do naglog pada potrošnje mlaznog goriva.
Rafinerije koje nisu direktno pogođene sukobom ipak se suočavaju s rekordno visokim troškovima. Očekuje se da će globalni protok sirove nafte u prosjeku pasti za milion barela dnevno tokom 2026. godine.
U Singapuru je cijena srednjih destilata dostigla rekordne vrijednosti iznad 290 dolara po barelu, što odražava pritisak na rafinerije da osiguraju bilo kakve dostupne količine.
IEA napominje da, iako su marže rafinerija privremeno porasle, ukupna zategnutost tržišta nije dugoročno održiva za globalnu industriju.
Kako bi održale osnovne operacije, mnoge države sada agresivno smanjuju svoje domaće zalihe.
Globalne zalihe nafte pale su za 85 miliona barela u martu, iako agencija ističe zabrinjavajuću „neusklađenost“ u geografiji.
Dok su zalihe u azijskim zemljama uvoznicama pale za 31 milion barela, zalihe su zapravo porasle na Bliskom istoku i u Kini, praktično ostajući zarobljene iza blokade ili pohranjene u plutajućim skladištima.