Ukrajinski zapovjednik priznao: "Ovo oružje nadmašuje sve"

Izvješće Francuskog instituta za međunarodne odnose navodi kako su gubici prouzročeni dronovima porasli s manje od 10 posto ukupnih žrtava 2022. godine na čak 80 posto prošle godine
 
U četvrtoj godini rata u Ukrajini bojišnica se promijenila do neprepoznatljivosti. Nekadašnje tenkovske bitke, koje su podsjećale na boksače u ringu dok razmjenjuju udarce, danas su gotovo nestale. Umjesto teškog oklopa, nebom iznad 1200 kilometara duge fronte dominiraju male, ali smrtonosne bespilotne letjelice. Zapovjednik tenkovskog voda Valentyn Bohdanov za Reuters se prisjetio vremena kada su teški oklopnjaci vodili izravne okršaje. Danas, kaže, takvi su sudari gotovo nemogući. Kao viši narednik u 127. zasebnoj teškoj mehaniziranoj brigadi iz Harkiva, Bohdanov tvrdi da su male FPV (first-person-view) bespilotne letjelice preuzele kontrolu nad bojištem, prenosi Vecernji.hr.

„Nećemo ući na otvoreno polje, zasuli bi nas FPV dronovi i oni snažniji“, kaže 36-godišnji vojnik, poznat pod pozivnim znakom „Bodia“. Njegov tenk T-72, zaplijenjen od ruskih snaga, danas je skriven pod zaštitnim mrežama u blizini snježne crte bojišnice na sjeveroistoku zemlje. Umjesto manevarskog oružja, postao je praktički statično topničko sredstvo. Prema izvješću koje prenosi Reuters, tisuće preciznih dronova, čija cijena često iznosi samo nekoliko stotina dolara, svakodnevno nadlijeću proširenu „zonu ubijanja“. Uz njih se koriste i snažnije bespilotne letjelice dugog dometa, sposobne nositi teže eksplozivne terete. Stalna prijetnja iz zraka čini gotovo svako kretanje, od rotacije vojnika i evakuacija do tenkovskih napada, izuzetno opasnim.

Izvješće Francuskog instituta za međunarodne odnose navodi kako su gubici prouzročeni dronovima porasli s manje od 10 posto ukupnih žrtava 2022. godine na čak 80 posto prošle godine. Rat se, prema toj analizi, pretvorio u „zračnu bitku međusobnog uskraćivanja“, obilježenu brzim inovacijama i stalnom tehnološkom prilagodbom, uključujući i primjenu umjetne inteligencije. Mobilni timovi za lov na dronove postali su svakodnevica. U blizini istočnog grada Kostjantinivke, koji je pod stalnim pritiskom ruskih snaga, takve jedinice patroliraju cestama prekrivenima zaštitnim mrežama protiv dronova, okružene ostacima spaljenih vozila.

Jedan pripadnik 93. mehanizirane brigade, koji se predstavio pozivnim znakom „Marine“, opisao je kako su jednom prilikom 54 drona napala jednu jedinu metu u sat vremena. „Tri bi kružila, jedan bi napao, pa bi im se pridružili ostali. U zraku su stalno, ne dopuštaju nikome da pobjegne“, rekao je. Snimke udara FPV dronova preplavile su društvene mreže s obje strane sukoba, svjedočeći o njihovoj brzini i preciznosti. U vojnoj bolnici u Harkivu 42-godišnji Andrij Meskov opisao je trenutak kada su njega i dvojicu suboraca napali dronovi dok su se vraćali sa zadatka.

„Utrčali smo u zgradu, nismo očekivali da će nas pratiti“, rekao je Meskov, i sam pilot drona u 151. zasebnom izviđačko-udarničkom bataljunu. „Brzina čovjeka ne može se usporediti s brzinom FPV drona. Nisam stigao ni podići pušku.“ Dron je pogodio njegovu kacigu, odbio se i eksplodirao kraj noge, raznijevši mu koljeno. Evakuiran je bespilotnim kopnenim vozilom, tehnologijom koja se sve češće koristi za logistiku i izvlačenje ranjenika kako bi se smanjili dodatni gubici.

Prema riječima ministra obrane Mihajla Fedorova, takva su vozila samo u siječnju izvršila više od 7000 misija, a Ukrajina planira dodatno povećati njihovu proizvodnju i nabavu. No širenje „zone ubijanja“ ima i teške posljedice za medicinsku skrb. Pukovnik Vjačeslav Kurinni, glavni liječnik bolnice u Harkivu, upozorava da je prijetnja dronova produljila prosječno vrijeme medicinske evakuacije na više od tri dana. To je u potpunoj suprotnosti s pravilom „zlatnog sata“ u ratnoj medicini – razdoblja od 60 minuta presudnog za spašavanje života. „Možda ćemo imati ‘zlatni dan’ ako budemo imali sreće“, upozorio je, dodajući da je jednom primio ranjenika koji je nosio podvez više od dva mjeseca.

Vraćajući se uz svoj snijegom prekriveni tenk, zapovjednik Bohdanov smatra da su klasični oklopni sustavi u ovakvim uvjetima sve manje relevantni te da bi fokus trebao biti na dalekometnom topništvu. Njegova je posada, kaže, spremna na dodatnu obuku i prilagodbu novim uvjetima. Vojni analitičari ističu da su napade predvođene oklopom u velikoj mjeri zamijenile manje pješačke skupine, iako se tenkovi i dalje koriste u urbanim borbama ili lošim vremenskim uvjetima. Ipak, prerano je otpisati tenkove. Brzina tehnoloških promjena sugerira da bi se taktike mogle ponovno promijeniti već s idućim probojem u vojnoj tehnologiji.