Naučnici upozoravaju: Kazaljka na "satu sudnjeg dana" je na 85 sekundi do ponoći

Organizacija Bulletin of the Atomic Scientists saopćila je da je "Sat sudnjeg dana" (Doomsday Clock) pomjeren na 85 sekundi do ponoći, četiri sekunde bliže nego prošle godine. Time je kazaljka bliža "ponoći", simboličnom trenutku globalnog uništenja, nego ikada ranije od osnivanja sata 1947. godine, u jeku hladnoratovskih tenzija nakon Drugog svjetskog rata.

Naučnici su kao ključne razloge naveli agresivno ponašanje nuklearnih sila - Rusije, Kine i Sjedinjenih Američkih Država - slabljenje i raspad režima kontrole nuklearnog naoružanja, ratove u Ukrajini i na Bliskom istoku, ali i rastuće rizike povezane s umjetnom inteligencijom i klimatskim promjenama.
Posebna zabrinutost izražena je zbog neregulisane integracije umjetne inteligencije u vojne sisteme, mogućnosti njene zloupotrebe u razvoju bioloških prijetnji, kao i njene uloge u globalnom širenju dezinformacija.

"Sat sudnjeg dana govori o globalnim rizicima, a ono čemu svjedočimo jeste globalni neuspjeh liderstva", rekla je za Reuters Alexandra Bell, predsjednica i izvršna direktorica Bulletina. "Bez obzira na to ko je na vlasti, pomak ka neoimperijalizmu i orvelovskom modelu upravljanja samo će gurati kazaljku bliže ponoći".
 
Ovo je treći put u posljednje četiri godine da su naučnici pomjerili sat bliže ponoći.

"Kada je riječ o nuklearnim rizicima, tokom 2025. godine ništa nije išlo u dobrom smjeru", upozorila je Bell. "Dugogodišnji diplomatski okviri su pod ozbiljnim pritiskom ili se raspadaju, ponovo se govori o eksplozivnim nuklearnim testovima, zabrinutost zbog proliferacije raste, a istovremeno su se odvijale tri vojne operacije u sjeni nuklearnog oružja i rizika eskalacije. Rizik od upotrebe nuklearnog oružja je neodrživo i neprihvatljivo visok".

Bell je posebno istakla nastavak ruskog rata protiv Ukrajine, američko i izraelsko bombardovanje Irana, kao i granične sukobe Indije i Pakistana. Upozorila je i na stalne tenzije u Aziji, uključujući Korejsko poluostrvo i prijetnje Kine prema Tajvanu, ali i na rastuće napetosti u zapadnoj hemisferi otkako se Donald Trump prije 12 mjeseci vratio u Bijelu kuću.
Jedini preostali sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja između SAD-a i Rusije, New START, ističe 5. februara. Ruski predsjednik Vladimir Putin je u septembru predložio da se ograničenja iz sporazuma poštuju još godinu dana, ali Trump na to zasad nije formalno odgovorio. Zapadni sigurnosni analitičari podijeljeni su oko toga da li bi prihvatanje ponude bilo mudro.
 
Dodatnu zabrinutost izazvala je Trumpova odluka iz oktobra da naloži američkoj vojsci nastavak priprema za nuklearna testiranja, prvi put nakon više od tri decenije. Nijedna nuklearna sila, osim Sjeverne Koreje 2017. godine, nije izvela eksplozivni nuklearni test u više od 25 godina.
"Nijedna zemlja ne bi više profitirala od povratka nuklearnih testiranja od Kine, s obzirom na njen kontinuirani napor da proširi svoj nuklearni arsenal", rekla je Bell, bivša visoka zvaničnica američkog State Departmenta.

Govoreći o globalnom kontekstu, Bell je upozorila da su "Rusija, Kina, Sjedinjene Države i druge velike sile postale sve agresivnije i nacionalističkije", što potkopava međunarodnu saradnju potrebnu za smanjenje rizika od nuklearnog rata, klimatske katastrofe, zloupotrebe biotehnologije i opasnosti povezanih s umjetnom inteligencijom.
Na predstavljanju je učestvovala i Maria Ressa, dobitnica Nobelove nagrade za mir 2021. godine, koja je upozorila na, kako je rekla, "informacijski Armagedon".
 
"Živimo kroz krizu ispod svih kriza - informacijsku krizu - koju pokreće predatorska tehnologija koja širi laži brže od činjenica i profitira na našim podjelama", poručila je Ressa.
Bulletin of the Atomic Scientists osnovan je 1945. godine, a među njegovim osnivačima bili su i Albert Einstein i J. Robert Oppenheimer.