Kako su Evropljani zbili redove da brane Grenland od Trumpa

Iako izudarana i napeta, veza između Evrope i Sjedinjenih Država – koja traje već osam decenija – preživjela je još jednu krizu i dočekala novi dan.

To je bila ključna poruka koju su, vidno olakšani, evropski lideri poslali nakon izuzetno napete sedmice koja je dvije strane Atlantika dovela opasno blizu sveopćeg trgovinskog rata oko budućnosti Grenlanda.

Pet dana na ivici trgovinskog rata

Tokom pet dana, Donald Trump je držao evropski kontinent u neizvjesnosti prijetnjom o uvođenju dodatnih 10% carina za osam evropskih zemalja – sve članice NATO-a – u pokušaju da prisili Dansku na prodaju poluautonomnog, mineralima bogatog ostrva Grenlanda.

„Ova tarifa će biti naplativa sve dok se ne postigne dogovor o potpunoj kupovini Grenlanda“, napisao je Trump u svojoj sada već ozloglašenoj poruci na društvenim mrežama.

Ogorčenje je bilo momentalno. Evropski lideri su jednoglasno podržali suverenitet Danske i osudili ono što su nazvali pokušajem ucjene američkog predsjednika.

„Nikakvo zastrašivanje niti prijetnje neće uticati na nas“, izjavio je Emmanuel Macron.

Ujedinjeni evropski odgovor

Nakon prvog talasa osuda uslijedila je diplomatska mobilizacija kako bi se Trump ubijedio da odustane od svog plana i da se spriječi raspad transatlantskih odnosa.

Ambasadori EU sastali su se u nedjelju, dan nakon Trumpove objave, kako bi pripremili odgovor za 1. februar, kada su carine trebale stupiti na snagu.

Francuska je pozvala na aktiviranje Instrumenta protiv prisile, koji bi omogućio ekonomske odmazde u više sektora. Taj mehanizam nikada ranije nije korišten – čak ni tokom trgovinskih pregovora 2025. godine, kada je Trump već povećavao pritisak na EU.

Dok su ranije članice bile podijeljene između pristalica kompromisa (Njemačka, Italija) i zagovornika čvrstog odgovora (Francuska, Španija), ovaj put je nastupio neočekivan preokret – Evropa je stala jedinstveno.

Trumpove carine više nisu bile ekonomsko oružje, već pokušaj da se otme teritorij od saveznika.

„Uvlačenje nas u opasnu spiralu samo bi pomoglo onima koje želimo držati podalje od našeg strateškog prostora“, rekla je Ursula von der Leyen u govoru u Davosu. „Naš odgovor će biti jedinstven i proporcionalan.“

Evropske diplomate u Briselu govorile su o spremnosti da podnesu ekonomsku bol u odbrani Danske i Grenlanda. Na sto je stavljen plan uzvratnih mjera vrijedan 93 milijarde eura, koji bi bio aktiviran odmah nakon američkih tarifa.

Istovremeno, Evropski parlament je izglasao neodređeno odgađanje ratifikacije trgovinskog sporazuma sa SAD-om, blokirajući carinske povlastice dogovorene prošlog ljeta.

Diplomatski manevri

Iako su evropski lideri isticali odlučnost, diplomacija je ostala prioritet.

„Želimo izbjeći eskalaciju ako je ikako moguće“, izjavio je njemački kancelar Friedrich Merz.

Evropski čelnici su počeli tražiti „izlaz“, kako je to opisao finski predsjednik Alexander Stubb, koji bi omogućio da se kriza razriješi, a da Trump sačuva privid pobjede.

Giorgia Meloni, italijanska premijerka, sugerisala je da je američki predsjednik možda pogrešno protumačio izviđačku misiju na Grenlandu, što je iskoristio kao opravdanje za prijetnju tarifama.

Pokušaji direktnog susreta s Trumpom u Davosu u početku su propali, a situaciju je dodatno zakomplikovalo objavljivanje privatne poruke Macrona, u kojoj je francuski lider izrazio zabrinutost zbog američkog ponašanja.

Tenzije su kulminirale kada je Trump, na Svjetskom ekonomskom forumu, izjavio:

„Želimo komad leda da zaštitimo svijet, a oni nam ga ne daju. Mogu reći ‘da’ i bićemo zahvalni, ili ‘ne’ – i mi ćemo to pamtiti.“

Ipak, u istom govoru, Trump je isključio vojnu silu kao sredstvo za ostvarenje svojih ciljeva, što su evropske diplomate dočekale kao tračak nade.

Taj trenutak iskoristio je Mark Rutte, generalni sekretar NATO-a, koji se sastao s Trumpom i dogovorio „okvirni sporazum“ o jačanju sigurnosti Grenlanda i Arktika.

Trump je pristao da ne uvodi tarife i ne traži vlasništvo nad Grenlandom.

Smirivanje krize

Do trenutka kada su se lideri EU sastali na vanrednom samitu u Briselu, atmosfera se znatno popravila.

Premijeri su se rukovali, smijali i izjavili novinarima da je „transatlantska veza previše vrijedna da bi se izgubila zbog jedne sedmice napetosti“.

Ipak, osjećaj nelagode ostao je prisutan – mnogi su sumnjali da je Trumpova opsesija Grenlandom samo privremeno prigušena.

„Ostajemo izuzetno oprezni i spremni da reagujemo ako dođe do novih prijetnji“, izjavio je Macron.

Danska premijerka Mette Frederiksen sastala se s Rutteom u Briselu, a zatim odletjela u Nuk, kako bi osigurala da nijedan dogovor ne bude postignut bez pristanka Danske i Grenlanda.

Pouke krize

Krizna sedmica završila je gotovo istim riječima kojima je počela – obećanjem Evrope i SAD-a da ostaju najbliži saveznici u suočavanju s globalnim izazovima.

Ipak, ispod površine ostalo je gorčine i ozbiljnih pitanja.

Evropljani su godinu proveli pokušavajući obuzdati Trumpovu nepredvidivu politiku: poslove s Kremljom, sankcije sudijama Međunarodnog krivičnog suda, svrgavanje Nicolasa Madura i širenje takozvanog Odbora za mir, koji se sve otvorenije pretvara u rival Ujedinjenim narodima.

Trumpova opsesija Grenlandom, međutim, prešla je granicu. Za mnoge evropske diplomate, prijetnja carinama da bi se dobio teritorij saveznika bila je tačka pucanja.

Kao što je rekla Von der Leyen:

„Ovo će samo ojačati pozive za nezavisniju Evropu, sa širom mrežom partnera na koje se možemo osloniti.“

Jedan visoki zvaničnik EU zaključio je:

„Svi su shvatili da se odnos s Washingtonom mora zasnivati na drugačijim temeljima. A to znači da sada moramo donositi ozbiljne odluke – sami.“