Šta treba da uradite sa slavskim kolačem, slavskim žitom i svijećom poslije slave?
Ovi simboli slave i običaji oko slavske trpeze nisu samo tradicija — oni su izraz zahvalnosti, vjere i zajedništva
Krsna slava je simbol pravoslavlja koji se kod Srba prenosi s koljena na koljeno i predstavlja dan kada se porodica okuplja kako bi proslavila svog sveca zaštitnika. To se čini uz molitvu, zajedništvo i tradicionalnu trpezu.
Na slavskom stolu neizostavna su četiri simbola slave — slavski kolač (pogača), slavsko žito, svijeća i vino. Svaki od njih ima svoje posebno značenje i ulogu u obilježavanju praznika.
Slavski kolač i njegovo značenje
Slavski kolač, često nazivan i pogačom, simbol je Hrista — hljeba života. Tijesto se mijesi od čistog pšeničnog brašna i često se ukrašava tradicionalnim znakovima poput IS-HS-NI-KA, što znači „Isus Hristos pobjeđuje“.
Ovaj hljeb predstavlja zahvalnost Bogu za život, zdravlje i blagoslove koje porodica prima tokom godine. Prije nego što se kolač prelomi i posluži gostima, pali se svijeća pored njega i izgovara molitva.
Slavsko žito – simbol vječnog života
Slavsko žito se priprema od kuhane pšenice i često se zaslađuje te ukrašava orašastim plodovima. Ono simbolizira smrt i vaskrsenje Hristovo, ali i život te sjećanje na preminule pretke.
Pšenica, kao zrno koje umire i ponovo niče, u hrišćanstvu predstavlja simbol vječnog života. Žito se tradicionalno služi gostima prije nego što sjednu za trpezu, uz čašu vina ili vode, a najčešće ga nudi domaćica.
Slavska svijeća i vino
Slavska svijeća pali se na dan slave i simbolizira svjetlost Hristovog učenja, koja vodi porodicu kroz život. Ona ostaje upaljena veći dio dana, a kada izgori do određenog nivoa, domaćin je gasi vinom — simbolom njegove predanosti i poštovanja.
Vino na slavskom stolu predstavlja radost, zajedništvo i Hristovu krv, koja je data za spasenje čovječanstva.
Šta raditi s pogačom i žitom nakon slave
Mnoge domaćice se suoče s pitanjem šta učiniti s ostacima pogače i žita nakon što se slavlje završi. Prema običajima, ova dva simbola se ne smiju bacati jer imaju posebnu simboliku i vrijednost.
Umjesto toga, pogača se može podgrijati, prepeći ili iskoristiti u jelima poput popare ili prženice — važno je da se ne baca. Ako se ipak ne pojede, slavsko žito može stajati u frižideru nekoliko dana i koristiti se, na primjer, kao slatkiš sa šlagom ili se podijeliti ukućanima i gostima. Ako ništa drugo, preostala pogača i žito mogu se dati životinjama u domaćinstvu.
Ovi simboli i običaji oko slavske trpeze nisu samo tradicija — oni su izraz zahvalnosti, vjere i zajedništva, koji povezuju porodicu s precima, ali i s duhovnim korijenima kroz molitvu, hljeb i pšenicu.
