Koju temperaturu postaviti u kući zimi? Preporuke stručnjaka su jasne
Optimalna temperatura u domu zimi kompromis je između udobnosti, zdravlja i troškova grijanja. Umjesto da pregrijavamo stan ili cvokotamo od hladnoće, temperaturu treba prilagođavati namjeni prostorija i trenutnim potrebama ukućana. Malo pažnje posvećene grijanju dovoljno je da se stvarno utiče na kvalitet svakodnevnog života i kućni budžet.
Zimi toplotna udobnost u domu postaje jedan od najvažnijih elemenata svakodnevnog života. Niske vanjske temperature, jaki vjetrovi i padavine čine da dom doživljavamo kao utočište puno topline i ugodnosti. Ipak, treba imati na umu da grijanje stana „punom parom“ ne dovodi samo do pražnjenja novčanika, već može negativno uticati i na zdravlje. Slično važi i za pretjeranu štednju u ovom pogledu. Kako ne zapasti u krajnosti?
Čemu vodi pregrijavanje stana?
Zimi dom postaje naša oaza u kojoj provodimo veliki dio slobodnog vremena. Zbog toga čak i male razlike u temperaturi mogu imati ozbiljne posljedice, kako finansijske, tako i zdravstvene. Temperatura u stanu utiče na mnoge aspekte života – od raspoloženja i zdravlja ukućana, preko kvaliteta sna i koncentracije, visine računa za grijanje, pa sve do stanja same zgrade.
Iako je osjećaj topline prijatan, previsoka temperatura u domu uopšte nije korisna. Prvo na pamet padaju finansijski razlozi. Svaki dodatni stepen znači veću potrošnju energije, što je posebno osjetno uz rastuće cijene struje i gasa.
Previše topao zrak može biti štetan i za zdravlje. Isušuje sluzokožu, pojačava simptome alergija, uzrokuje glavobolje, otežava uspavljivanje i čini da se stalno osjećamo umorno i pospano.
Pretjerana štednja se ne isplati
Dobivši ove informacije, odmah posežeš za termostatom kako bi znatno snizio temperaturu? Pretjerivanje nije preporučljivo, jer boravak u pothlađenim prostorijama nije nimalo ugodan i povezan je s brojnim komplikacijama.
Može stradati i naš imunitet. Povećava se rizik od infekcija, naročito kod djece, starijih osoba i hroničnih bolesnika. Javljaju se bolovi u mišićima i zglobovima. Niska temperatura može dovesti do sužavanja arterija, što posljedično povisuje krvni pritisak.
Može se činiti da je nedovoljno grijanje stana pun pogodak s finansijske strane. Ništa nije dalje od istine. U hladnim prostorijama vlaženje zidova te pojava plijesni i gljivica samo su pitanje vremena. Sanacija i uklanjanje posljedica takvog stanja predstavlja znatan trošak.
Preporuke WHO-a o temperaturi u domu zimi
Ovom temom bavila se Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Utvrđeno je da minimalna sigurna temperatura u stambenim prostorijama zimi iznosi 18 °C. Istovremeno, ne bi trebala prelaziti 24 °C, a tačne vrijednosti treba prilagoditi konkretnoj prostoriji. Za većinu zdravih osoba ugodna dnevna temperatura kreće se u rasponu od 20 do 21 °C, dok bi noću trebala biti nešto niža kako bi pogodovala regeneraciji organizma.
Koja je temperatura u domu zimi najbolja? Zavisi od prostorije
Svaka prostorija u stanu ima drugačiju funkciju, pa ne treba pretpostavljati da temperatura u svima treba biti ista.
- Dnevni boravak, u kojem tokom dana provodimo najviše vremena, najbolje je grijati na 20–21 °C. Tu se odmaramo, boravimo s porodicom i susrećemo s prijateljima.
- Kuhinja se tokom kuhanja ionako zagrijava, pa je dovoljno 18–19 °C. Šporet ili rerna mogu proizvesti pravu toplotu.
- Spavaća soba ne voli vrućinu i zagušljivost. Temperatura u rasponu od 17 do 19 °C pogoduje brzom uspavljivanju i jedan je od ključnih faktora za miran, dubok san. Ako se u posljednje vrijeme često budite usred noći, vrijedi provjeriti nije li temperatura u spavaćoj sobi previsoka.
- Kupatilo je, pak, prostorija u kojoj bi trebalo biti najtoplije. Preporučuje se održavati temperaturu od 22 do 24 °C.