Stavite je na vrata obavezno: Ovih dana je svi imaju, a nismo ni svjesni da nas čuva od nesreće

Nova godina je stigla, sve nas trese praznična groznica, a uz jelku i božićnu zvijezdu još jedna biljka utkana je u običaje koji se vežu za praznike, Božić i Novu godinu.

Riječ je o božikovini – koja prema narodnom predanju štiti od zlih duhova i nesreća, a u zimskim mjesecima i u vrijeme božićnih praznika stavlja se iznad vrata ili se njome ukrašavaju razni praznični vjenčići kako bi vlasnike zaštitila od nesreća.

Ima zimzelene, čvrste, kožaste listove jajastog i eliptičnog oblika koji su na vrhovima šiljasti i trnoviti. S gornje strane su tamnozeleni, a s donje bljeđi i svjetliji. Cvjetovi su joj bijeli ili ružičasti. Kora mladog drveta zelene je boje, a starijeg siva i glatka. Plodovi su loptasta koštunica crvene boje. Cvjeta od maja do jula.

Tradicija božikovine

Kroz vijekove, u narodu se sačuvalo mišljenje koje važi za božikovinu – da biljke koje zimi rađaju plod imaju moć da zaštite čovjeka jer prkose prirodi. Tako su stari Rimljani vjerovali da grančica božikovine štiti od munje, uroka i zlih sila.

U hrišćanstvu cvijet božikovine predstavlja simbol rođenja Isusa, crveni plodovi simbolizuju njegovu krv, a bodljikavo lišće krunu od trnja.

U narodnoj medicini u ljekovite svrhe upotrebljavaju se listovi. Uglavnom se koristi za liječenje groznice, kašlja, reumatizma, bolesti želuca.

Ipak, božikovina spada u otrovne biljke, a posebno su otrovni plodovi, što je i najčešći razlog izbjegavanja njene sadnje u dvorištima.