Gdje trebate da stavite božićnu pšenicu drugog dana praznika?

​Božićni običaji u srpskom narodu duboko su protkani simbolikom, a božićna pšenica zauzima posebno mjesto među njima.

Ona se tradicionalno nalazi na božićnoj trpezi, uz česnicu i badnjak, i predstavlja jedan od najprepoznatljivijih simbola praznika. Njena zelena boja i bujnost tumače se kao znak oživljavanja prirode i nagovještaj kakva će godina biti pred domaćinom.

U narodnom vjerovanju, zelena i gusta pšenica simbol je plodne, rodne i uspješne godine. Upravo zato se pred Božić vodi računa da pšenica bude lijepa, zdrava i bujna, jer se vjeruje da će takva biti i godina koja dolazi. U mnogim kućama ona ima i dekorativnu ulogu, ali njena simbolika prevazilazi estetiku i ulazi duboko u duhovni smisao praznika.

Poseban značaj ima i svjetlost svijeće ili kandila koje se stavlja u pšenicu. Vjeruje se da plamen koji probija put kroz zelenilo obasjava kuću životnošću, toplinom, srećom i mirom tokom cijele naredne godine, čineći pšenicu snažnim simbolom zaštite porodice.

Gdje se nosi božićna pšenica i zašto se nikako ne baca?

Na drugi dan Božića, odnosno na Sabor Presvete Bogorodice, božićna pšenica se iznosi iz kuće. Prema vjerovanju, tada joj više nije mjesto u kući, jer se završava božićni obredni krug. Međutim, ono što je posebno važno jeste da se pšenica nikako ne baca.

Pšenicu bi trebalo iznijeti napolje i staviti na rodne voćke, kako bi se blagoslov prenio na prirodu i budući rod. Vjeruje se da će na taj način drveće biti plodnije, a godina uspješnija. Ukoliko živite u gradu i nemate dvorište ili voćke, pšenicu treba ostaviti na bilo koje drvo - u parku, dvorištu zgrade ili pored puta.

Važno je pronaći prikladno mjesto za nju, jer bacanje pšenice prema narodnom vjerovanju donosi lošu sreću. Ovaj čin simbolizuje vraćanje prirodi onoga što je od nje poteklo i predstavlja zahvalnost za sve darove koje godina donosi, prenosi "24Sedam".