Rusija kreće u novi rat već 2027. godine? Obavještajci se slažu da je ovo sljedeća Putinova meta
Dok se u Washingtonu i evropskim prijestolnicama sve glasnije govori o mogućem mirovnom sporazumu za Ukrajinu, zapadne obavještajne službe šalju znatno mračniju poruku: ratni ciljevi Vladimira Putina nisu se promijenili – i Ukrajina, prema njihovim procjenama, nije krajnja tačka, piše Nova.rs.
Prema američkim obavještajnim izvještajima, o kojima je 19. decembra pisao Reuters, ruski predsjednik i dalje namjerava zauzeti cijelu Ukrajinu, ali i povratiti dijelove Evrope koji su nekada pripadali Sovjetskom Savezu. Šest izvora upoznatih s procjenama američke obavještajne zajednice navodi da su te procjene dosljedne još od 2022. godine i da direktno proturječe Putinovim tvrdnjama da Rusija ne predstavlja prijetnju Evropi.
Kako navodi Reuters, ove procjene u potpunosti se poklapaju s analizama britanskih, baltičkih i drugih evropskih sigurnosnih službi.
„Obavještajni podaci oduvijek su ukazivali na to da Putin želi više“, rekao je za Reuters Mike Quigley, član Odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma SAD-a. „Evropljani su u to uvjereni. Poljaci su apsolutno uvjereni. Baltičke države smatraju da su prve na redu.“
Baltičke države kao sljedeća meta
Tu procjenu dodatno je zaoštrila izjava šefa Glavne uprave obavještajne službe Ministarstva odbrane Ukrajine, Kirila Budanova, data 20. decembra na događaju LB Cluba, a objavljena u Ukrajinskoj pravdi. Budanov je rekao da Rusija aktivno planira okupaciju baltičkih država – Litvanije, Latvije i Estonije – već od 2027. godine.
„Prema prvobitnom planu, Rusija je trebala biti spremna za djelovanje 2030. godine. Ti planovi su sada revidirani i pomjereni na 2027.“, rekao je Budanov, precizirajući da se radi upravo o baltičkim državama.
Njegovo objašnjenje ide dalje od puke vojne analize i zadire u ideološki okvir Kremlja.
„Za imperiju – a oni sebe vide kao imperiju – da bi rasla, mora se negdje širiti“, rekao je Budanov. „Na sjeveru je Arktički okean, a iza njega Amerika – to nije opcija. Na istoku je Pacifik, opet Amerika. Na jugu je Kina – to bi bilo katastrofalno. Jedina preostala opcija je Zapad, koji oni vide kao pohlepan, slab, bolestan i neodlučan.“
Poljska – meta udara, ali ne i okupacije
Zanimljivo je da, prema Budanovljevim riječima, Poljska trenutno nije planirana za okupaciju, ali se smatra legitimnom metom vojnih udara u slučaju šireg sukoba. Takva procjena poklapa se sa stavovima pojedinih zapadnih vojnih analitičara, koji smatraju da bi Rusija, ukoliko procijeni da NATO neće reagirati odlučno, mogla testirati član 5. Alijanse ograničenim napadima ili provokacijama.
Američki obavještajni izvori, koje citira Reuters, upozoravaju da Putin i dalje polaže pravo ne samo na Krim, već i na četiri ukrajinske oblasti – Donjecku, Lugansku, Zaporošku i Hersonsku – te da čak i eventualni mirovni sporazum vidi kao privremenu pauzu, a ne kao kraj sukoba.
Mirovni pregovori i duboko nepovjerenje
Istovremeno, administracija predsjednika Donalda Trumpa pokušava progurati mirovni plan u 20 tačaka, dok američki zvaničnici tvrde da je „dogovor bliži nego ikada“. Ipak, kako navodi Reuters, ni CIA ni Ured direktora nacionalne obavještajne zajednice nisu demantirali procjene da bi Putin mogao biti spreman samo na taktičko primirje.
Državni sekretar SAD-a Marco Rubio to je rekao otvoreno:
„Ne znam da li Putin želi dogovor ili želi zauzeti cijelu zemlju. To su stvari koje je otvoreno govorio. Znamo šta su željeli na početku rata – i te ciljeve nisu ostvarili.“
Zajednička poruka američkih, evropskih i ukrajinskih obavještajnih službi je jasna: ukoliko Rusija ne bude strateški zaustavljena u Ukrajini, sljedeći front mogao bi se pojaviti na teritoriji NATO-a. Baltičke države u tim analizama važe za najranjiviju tačku, dok se Poljska i širi istočni bok Alijanse vide kao prostor stalnog pritiska i destabilizacije.
Kako zaključuje jedan zapadni diplomata, nezvanično citiran u evropskim sigurnosnim krugovima:
„Pitanje više nije hoće li Putin pokušati ponovo – već gdje i kada.“