Veliki skandal: BiH potpisala ugovor s ruskom firmom koja je pod sankcijama

Razmjena stručnjaka, međusobno priznavanje industrijskih standarda i programi obuke – sve to predviđeno je sporazumom koji su potpisali državni institut Bosne i Hercegovine i ruska agencija pod sankcijama Zapada.

Sporazum je potpisan krajem septembra 2025. godine u Sočiju, na obali Crnog mora. Zahtjev za uvid u njegov sadržaj Radiju Slobodna Evropa (RSE) odobren je nedavno.

Međunarodne reakcije

Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o napretku BiH eksplicitno kritikovala potpisivanje memoranduma s Rosstandartom, ruskom agencijom pod sankcijama, i pozvala BiH da se uskladi s vanjskom politikom Evropske unije.

Iz Međunarodne elektrotehničke komisije (IEC), čija je BiH članica, za RSE su naveli da se zemlje članice moraju ponašati u skladu sa statutom i poslovnikom, ne precizirajući hoće li BiH snositi posljedice zbog saradnje s Rosstandartom.

Ni iz ISO-a, OIML-a, EEAS-a (Odjeljenje za sankcije EU) niti iz Ureda za industriju i sigurnost SAD-a (U.S. BIS) nije stigao odgovor o mogućim posljedicama ovog sporazuma.

Ko je potpisao sporazum?

Dokument je potpisan tokom zasjedanja Međuvladine rusko-bosanskohercegovačke komisije za trgovinu i ekonomsku saradnju, a takozvanu „delegaciju BiH“ činili su isključivo predstavnici iz Republike Srpske.

Delegaciju je predvodio ministar spoljne trgovine BiH Staša Košarac (SNSD), koji je nedavno izazvao međunarodni skandal slanjem nacističkog šljema SS-divizije u kancelariju visokog predstavnika u Sarajevu.

Memorandum su potpisali Aleksandar Todorović, direktor Instituta za standardizaciju BiH, i Anton Šalajev, direktor ruskog Rosstandarta, uprkos ranijim upozorenjima iz Brisela da BiH mora uskladiti vanjsku politiku s EU.

Moguće posljedice

Ako se saradnja između Instituta za standardizaciju BiH i Rosstandarta proširi na razmjenu sredstava, opreme, tehnologije ili obuke povezane s vojnom industrijom, BiH bi mogla biti izložena sekundarnim sankcijama.

To bi, prema ocjenama stručnjaka, moglo uključivati ograničenje pristupa međunarodnim fondovima, suspenziju saradnje s EU i dodatni pritisak iz Vašingtona.

Ni Savjet ministara BiH, ni Predsjedništvo BiH nisu se oglasili više od mjesec dana od potpisivanja. Ministar Košarac i direktor Todorović nisu odgovorili na pozive RSE.

Iz Ambasade Rusije u Sarajevu pozdravili su memorandum, najavljujući novu sjednicu međuvladine komisije u BiH tokom 2026. godine.

Stav stručnjaka

Bivši ambasador BiH u Moskvi Enver Halilović izjavio je za RSE da je potpisivanje memoranduma „štetno po BiH i njen evropski put“:

„Neki organ BiH bi taj akt trebao faktički poništiti, jer se ne uklapa u politiku EU, naročito u trenutku otvaranja pristupnih pregovora.“

I bivši hrvatski ambasador u Moskvi Božidar Kovačević smatra da je riječ o potezu koji odgovara ruskoj strategiji destabilizacije:

„Rusija sistematski opstruira evroatlantske integracije zemalja Balkana. Dodik i rukovodstvo RS-a su instrument ruske politike, a potpisivanje memoranduma savršeno se uklapa u tu strategiju.“

Kontekst

BiH, uz Srbiju, ostaje jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije uvela sankcije Rusiji. Od početka ruske invazije na Ukrajinu, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik više se puta sastao s Vladimirom Putinom.

Rosstandart se nalazi na listi EU i SAD-a jer, prema obrazloženju, direktno podržava rusku vojsku i vojno-industrijski kompleks. Američko Ministarstvo trgovine stavilo ga je pod najstroži režim izvozne kontrole.

Memorandum potpisan u Sočiju je političko-tehnički dokument, bez pravne snage međunarodnog ugovora, ali je njegov simbolični značaj izazvao oštre reakcije Zapada.

Prema zakonu, međunarodne ugovore BiH mora usvojiti Predsjedništvo i Parlament, što se u ovom slučaju nije desilo.