4 stvari koji rade onkolozi svaki dan da bi smanjili šanse od raka
Ako je veliki broj karcinoma posljedica faktora na koje ne možemo uticati, procjenjuje se da je čak 42 posto novih slučajeva potencijalno moguće spriječiti.
Ono što je posebno važno jeste da navike koje smanjuju rizik od raka istovremeno unapređuju i opće zdravlje.
Brojna istraživanja dovode u vezu ultra prerađenu hranu s povećanim rizikom od razvoja raka, ali i drugih zdravstvenih problema. Riječ je o namirnicama dugog roka trajanja koje često sadrže sastojke koji se ne koriste u tradicionalnoj pripremi hrane, poput vještačkih aroma, zaslađivača, boja i emulgatora, piše Nova.rs.
Ishrana bogata svježim voćem i povrćem može pomoći u smanjenju rizika od raka. Upravo zbog toga Ernest Hok, doktor medicine i javnog zdravlja i potpredsjednik sektora za prevenciju raka na Univerzitetu Teksas MD Anderson Kancer centru, kaže da se trudi da jede manje gotove hrane, a više voća i povrća uz svaki obrok.
Prije pet godina imao je oko 14 kilograma viška, ali je svjesno radio na tome da smrša i da tu težinu održi. Kako kaže, to podrazumijeva manje oslanjanje na industrijski prerađenu i restoransku hranu, a više na obroke koji se sastoje od neprerađenih namirnica, prije svega voća i povrća.
Danas mnogo više vremena provodi u odjeljku sa svježim namirnicama u prodavnici, češće kuha kod kuće i nosi obroke na posao. Umjesto gotovih kolača, bira čeri paradajz ili slične zdrave užine. Kako ističe, svježija hrana postala je njegov svjestan izbor. Uz to, trudi se i da bude fizički aktivniji, pa tokom pauza na poslu napravi nekoliko krugova hodajući po spratu bolnice. Njegova poruka je jednostavna: počnite što ranije, živite svjesnije i prenesite te navike ljudima oko sebe.
„Počeo sam da obraćam veliku pažnju na mentalni mir“
Redovna fizička aktivnost i izbjegavanje prerađene hrane važni su i Antonu Bilčiku, hirurgu onkologu i direktoru programa za bolesti digestivnog sistema u Kancer institutu Providence Saint John’s u Kaliforniji. Međutim, on posebno ističe i značaj smanjenja stresa.
Poznato je da stres i poremećaji sna imaju snažan uticaj na imuni sistem i mikrobiom, što može povećati rizik od raka i kardiovaskularnih bolesti. Kao hirurg koji često biva pozivan na operacije tokom noći i izvodi izuzetno zahtjevne zahvate, Bilčik priznaje da mu san i stres predstavljaju veliki izazov.
Iako ne može uticati na sve izvore stresa, trudi se da učini ono što može. Počeo je da praktikuje tehnike svjesne pažnje i meditacije, čak i između teških operacija, iako ranije nije vjerovao da će ikada koristiti aplikacije za meditaciju. Također se trudi da se, kada nije na poslu, zaista isključi i odmori, pa je prestao da provjerava mejlove tokom odmora. Smatra da je upravo nemogućnost „isključivanja“ jedan od velikih problema savremenog načina života i da značajno doprinosi stresu i narušenom zdravlju.
„Vježbam najmanje četiri puta sedmično, a idealno pet“
Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, fizički aktivne odrasle osobe imaju znatno manji rizik od razvoja nekoliko čestih vrsta raka, uključujući rak dojke, debelog crijeva, materice, pluća i želuca.
Zbog toga je redovno vježbanje važno i Kristini Til, profesorici hirurgije i direktorici Centra za njegu dojke pri Univerzitetu Džordž Vašington. Ona se trudi da vježba najmanje četiri dana u sedmici, a po mogućnosti i pet.
Njeni treninzi uključuju vježbe s lakšim tegovima i pokrete koji aktiviraju velike mišićne grupe, poput nogu, stomaka i zadnjice, što doprinosi zdravlju kostiju i ubrzava metabolizam. Kada ne radi takve treninge, trči oko četiri kilometra ili ide u duge šetnje. Pored toga, nastoji da svakog dana napravi što je moguće više koraka, idealno blizu 10.000.
Kako kaže, shvatila je da nikada ne zažali zbog vježbanja. Čak i kada nema volje ili je umorna, barem izađe u brzu šetnju, jer se poslije uvijek osjeća bolje.
„Trudim se da živim onako kako savjetujem druge“
Postoji mnogo načina da se smanji rizik od raka, a Džek Džejkob, onkolog i medicinski direktor Kancer instituta MemorialCare u Kaliforniji, trudi se da primjenjuje više njih u svakodnevnom životu.
Za njega sve počinje održavanjem zdrave tjelesne težine, jer je gojaznost snažno povezana s razvojem određenih vrsta raka. Redovno vježba, gotovo svakog dana, kombinujući jogu na visokim temperaturama, trening snage i kardio vježbe. Ne konzumira alkohol, ne puši i ograničava unos crvenog i prerađenog mesa, jer postoji jasna veza između ovih namirnica i određenih karcinoma.
Njegova ishrana se uglavnom zasniva na voću, povrću i orašastim plodovima, uz što manje industrijski prerađene hrane. Kako kaže, upravo dosljednost u ovim navikama predstavlja osnovu prevencije i boljeg zdravlja na duže staze.