Mentalno jaki ljudi ne troše energiju na ovu stvar i zato su uvijek srećni
Mnogi ljudi uhvate sebe kako brinu o tome šta bi moglo da se dogodi ili iznova premotavaju neprijatan razgovor u glavi, ali takav obrazac razmišljanja rijetko donosi bilo kakvu korist.
Prema psihoterapeutkinji i kliničkoj socijalnoj radnici Ejmi Morin jedna navika posebno razlikuje mentalno snažne osobe od ostalih, one ne troše energiju na stvari koje ne mogu da kontrolišu.
Pokušaj da se kontroliše spoljašnje okruženje donosi kratkotrajno olakšanje, ali kada ishodi ipak izmaknu kontroli, anksioznost raste još više.
Što više energije ode na pokušaje upravljanja spoljnim faktorima, manje je ostaje za regulisanje sopstvenih emocija. To može da utiče na koncentraciju, efikasnost i ukupnu produktivnost.
Gdje zaista odlazi mentalna energija
Morinova savjetuje da se napravi kratka analiza trenutnih briga.
Jedna od efikasnih tehnika podrazumijeva crtanje tri koncentrična kruga:
-Unutrašnji krug - stvari koje možemo da kontrolišemo: trud, priprema, stav, granice, vještine.
-Srednji krug - stvari na koje možemo da utičemo: atmosfera sastanka, način na koji nas drugi doživljavaju.
-Spoljni krug - stvari koje ne možemo da kontrolišemo: tuđe odluke, ekonomske promjene, politike kompanija, krajnji rezultat.
Stručnjaci preporučuju da se pet najvećih trenutnih briga smjesti u odgovarajući krug.
Za stavke u unutrašnjem krugu treba preduzeti konkretan korak već danas, dok brige iz spoljnog kruga treba svjesno "otpustiti" kako bi energija ostala usmjerena tamo gdje može da donese stvarne rezultate.
Tri pitanja koja vraćaju fokus
Kako bi se spriječilo rasipanje energije, Morinova predlaže postavljanje tri ključna pitanja u trenutku kada problem počne da preokupira misli:
1. "Da li se bavim problemom ili rješenjem?"
Umjesto razmišljanja o najgorim scenarijima, korisnije je preusmjeriti pažnju na konkretne korake koji povećavaju vjerovatnoću uspjeha.
2. "Da li trebam promijeniti okolnosti ili svoj odnos prema njima?"
Ponekad je potrebno postaviti granicu, promijeniti naviku ili prilagoditi plan.
U drugim situacijama, naročito kada okolnosti nisu promjenljive, važnije je regulisati svoju emociju. Kratka šetnja, svjesno disanje ili drugačiji pogled na situaciju mogu da ublaže stres i spriječe donošenje odluka pod uticajem anksioznosti.
Morinova naglašava da mnoge životne patnje potiču iz ulaganja energije na pogrešno mjesto.
Ako se gomilaju računi, meditacija neće riješiti finansijski problem potreban je plan.
Ako se čeka ishod medicinskog testiranja bliske osobe, dodatno istraživanje neće promijeniti rezultat, ali tehnike smirivanja mogu olakšati period čekanja.
3. "Šta sam danas uradio/la da postanem mentalno snažniji/a?"
Ishodi se ne mogu uvijek kontrolisati, ali individualni napredak može.
Morinova ističe da je korisno svaki dan prepoznati barem jednu radnju usklađenu sa mentalnom snagom, kao što su postavljanje granice, vježbanje nove vještine ili jasno iznošenje mišljenja u teškoj situaciji.
Takav fokus spriječava mentalnu iscrpljenost i održava energiju usmjerenu ka onome što je zaista pod kontrolom pojedinca, prenosi Nova.