Danas je Vavedenje Presvete Bogorodice i kažu da nikako ne treba uzimati nož u ruke: Evo zašto

Srpska pravoslavna crkva danas obilježava Vavedenje Presvete Bogorodice, jedan od najznačajnijih praznika posvećenih Bogomajci.

Ovim se praznikom podsjeća na trenutak kada je Bogorodica prvi put uvedena u Božji hram, čime je postala prva zavjetovana djevica u hrišćanskoj tradiciji.

Vavedenjem Presvete Bogorodice, praznikom koji slavi sav hrišćanski svijet, započeto je iskupljenje ljudskog roda.

Vavedenje, ili kako ga još zovu Sveta Prečista ili Ženska Bogorodica, obilježeno je crvenim slovima u pravoslavnom kalendaru. Spada u dvanaest najvećih hrišćanskih praznika, piše rts.rs.

Slavi se kao uspomena na dan kada je Bogorodica prvi put uvedena u hram Božji, u pratnji svojih roditelja Joakima i Ane.

Vavedenje je jedan od pet najvećih praznika posvećenih Presvetoj Bogorodici i krsna slava brojnih srpskih rodova. Pretpostavlja se da se ovaj dan praznuje od četvrtog vijeka, a pisani tragovi potiču iz 8. vijeka.

Praznik je i hramovna slava srpskog manastira Hilandara na Svetoj Gori, zadužbini Svetog Simeona Mirotočivog i njegovog sina Svetog Save.

Narodna vjerovanja i običaji

Bogorodica se smatra zaštitnicom žena i porodilja, a razna su narodna vjerovanja vezana za moć ikona na kojima je ona predstavljena.

U takovskim selima bio je običaj da se poslije službe u crkvi, svečano odjevene i okićene cvijećem, okupe sve mlade koje su se te jeseni udale. U nekim selima žene koje nemaju djece odlaze u manastire i crkve, gdje se mole kako bi dobile porod.

Ovaj dan takođe nosi vjerovanje da se ne bi trebalo koristiti oštri predmeti poput noževa, makaza ili sječiva, kako bi se zvijerima „zatvorile čeljusti“ tokom predstojeće zime.

Tradicionalno, domaćice prave obilne trpeze u čast ovog praznika. Posebna pažnja posvećuje se hrani, vjerujući da će ona donijeti plodnost i blagostanje u dom.

Takođe, vjeruje se da se na Vavedenje ne smiju konzumirati jela koja se sijeku nožem, kako bi se izbjeglo prizivanje nesreće.

I stočari ga slave kako bi im zaštitila stoku od zvijeri.

Ponegde se vjeruje da lijepo vrijeme na Vavedenje najavljuje dobru ljetinu.

Stariji kažu da ako na Vavedenje pada kiša – biće rodna godina; ako duva jak vjetar – nerodna; a ako bude hladno i sa snijegom, sljedeća godina biće blaga i topla.

Na ovaj dan post je obavezan jer Vavedenje pada u vrijeme velikog Božićnog posta.