Dolaze nam „vučji dani“, a naš narod od davnina vjeruje da ovo nikako ne treba da se radi

Mnogi su danas, 16. novembra, proslavili Đurđic, dok ih 24. novembra očekuje Sveti Mrata.

Zanimljivo je da se u narodnom kalendaru starih Srba ovaj period nazivao „vučji dani“ ili „Mratinci“.

Ovakav naziv ovi dani su dobili jer je Sveti Mrata važio za zaštitnika vukova. Nekada se u narodu vjerovalo da upravo od 16. do 24. novembra on prati ko šta radi, a potom drži većanje s vukovima i određuje kojim putem će vukovi krenuti.

Koja se vjerovanja vezuju za „vučje dane“?
Kod domaćina koji je najviše griješio, nije išao u crkvu i nije poštovao Svetog Mratu, navodno bi bio poslat najopasniji, hromi vuk, zvan kriveljan.

U selima zapadne Srbije običavalo se da se kolje crno pile ili mlad crni petao, rano u zoru, u tišini i na kućnom pragu. Odsječena pileća glava bi se vezivala crvenim koncem i tako vezana služila za bajanje u vrijeme dolaska vukova, kako piše u knjizi „Običajnik kod Srba sa narodnim kalendarom“.

Takođe, nekada je bio običaj da se u vrijeme Mratinaca ništa ne daje iz kuće, ništa se ne pere, ne prede vuna i ne rade ručni radovi. Navodno je to bilo vrijeme odmora za krojače i obućare.

Šta ovi dani zaista pokazuju?

Sve su ovo običaji vezani za davna vremena. Jedini običaj koji se ponegdje i danas održao jeste pokušaj da se odredi kakva nas zima očekuje.

Ako Mratinci padnu u dane mladog Mjeseca, zima će biti oštra. Ako je maglovito – zima će biti „ćudljiva“ i maglovita. Ako su dani vedri – zima će biti „ljuta“ i puna mraza.