Na rubu rata: Zbog čega su Pakistan i Afganistan već godinama u sukobu
Propali mirovni pregovori između Afganistana i Pakistana: Napetosti rastu, ali prekid vatre još traje
Mirovni pregovori između Afganistana i Pakistana jučer su propali, no prekid vatre između dvije zemlje zasad ostaje na snazi. Dvije susjedne države već desetljećima imaju napete odnose zbog granice, terorizma i kontrole nad prirodnim resursima.
Spor oko Durandove linije
Korijen sukoba leži u Durandovoj liniji, granici dugoj 2.640 kilometara, uspostavljenoj 1893. godine sporazumom između Britanskog Indijskog Carstva i Emirata Afganistana. Granica prolazi kroz područja naseljena Paštunima, čija plemena nikada nisu priznala podjelu.
Nakon podjele Britanske Indije 1947. godine, Pakistan je naslijedio granicu, ali je Afganistan nikada nije službeno prihvatio, što je prouzročilo dugotrajne tenzije i povremene oružane sukobe.
Militantne grupe i krijumčarenje
Paštuni žive s obje strane granice i često je prelaze bez kontrole, što Pakistan smatra sigurnosnim rizikom. Dvije zemlje se međusobno optužuju za pružanje utočišta militantnim skupinama koje izvode napade s druge strane granice.
Granica je ujedno ključna ruta za krijumčarenje droge – Afganistan je najveći svjetski proizvođač opijuma i heroina, a značajan dio trgovine prolazi kroz Pakistan, dodatno narušavajući odnose.
Eskalacija sukoba
Najnoviji sukob izbio je nakon što je Pakistan zatražio izručenje Noora Walija Mehsuda, vođe skupine Tehrik-e Taliban Pakistan (TTP), kojeg sumnjiči za desetke terorističkih napada. Nakon neuspjelih pokušaja atentata zračnim udarima na Kabul, afganistanski talibani uzvratili su napadima na pakistanske vojne položaje u Kurramu i Sjevernom Waziristanu, pri čemu je ubijeno najmanje 58 vojnika, a zauzeto 25 pograničnih postaja.
Kao odgovor, Islamabad je zatvorio glavne prijelaze, prekinuvši trgovinu i kretanje civila.
„Ne možemo živjeti između rata i mira“
Pakistanski ministar obrane Khawaja Muhammad Asif izjavio je da njegova zemlja neće tolerirati stanje „između rata i mira“.
„Ako se situacija ne riješi diplomatskim putem, Pakistan neće oklijevati poduzeti nužne mjere za zaštitu svoje teritorijalne cjelovitosti jednom zauvijek“, poručio je Asif.
Privremeni afganistanski premijer Mula Hasan Ahund odgovorio je da Afganistan neće popustiti ni pod prijetnjom rata.
„Logika da će se bombardiranjem Afganistan dovesti u podređeni položaj nije upalila Amerikancima dva desetljeća, pa neće ni Pakistanu“, rekao je Ahund.
Neravnoteža snaga, ali bez očekivanja totalnog rata
Prema indeksu Global Firepower, Pakistan zauzima 12. mjesto u svijetu po vojnoj snazi, dok je Afganistan tek na 118. mjestu. Pakistanska vojska raspolaže s više od 650.000 aktivnih vojnika, posjeduje nuklearni arsenal i moderno oružje, dok talibanske snage imaju uglavnom lagano naoružanje i iskustvo u gerilskom ratovanju.
Uprkos jasnoj vojnoj nadmoći Pakistana, analitičari ne očekuju izbijanje potpunog rata.
„Sukob između Pakistana i Afganistana bio bi besmislen i gubitak za obje strane. Diplomacija i suradnja jedini su način da se izbjegne katastrofa“, zaključio je Abdul Sayed, stručnjak za džihadizam sa Sveučilišta Lund.