Ovo su imena ruskih dobrovoljaca porijeklom iz BiH

Ideologija, bijeg od kazni zbog počinjenih krivičnih djela, novac — sve su to razlozi koji pojedince navode da se pridruže stranim ratištima.

Kada se svemu tome doda i vjersko uvjerenje o povezanosti religije i naroda, dobije se ono što danas predstavlja zabrinjavajuću pojavu — bosanskohercegovački državljani koji ratuju u tuđim ratovima, piše Federalna.ba.

Na ukrajinsko ratište iz Bosne i Hercegovine, da bi se borili na strani Rusije, odlaze uglavnom srpski borci — i plaćenici i dobrovoljci. Nisu jedini, ali čine većinu. Bore se pod zastavom Wagnera, rizikujući kazne zatvora po zakonima vlastite države.

Psi rata

Bosanca Hadžu Osmančevića porodica je ispratila 4. aprila ove godine u ruski Sjeveroistočni vojni okrug. Rusija ga je poslala na ukrajinsko ratište iz Sibira, iz grada Tjumena — tačno na njegov 56. rođendan.

Ubrzo nakon toga, supruga Larisa je na društvenim mrežama objavila snimke njihovih posljednjih razgovora. Na njima se vidi Hadžo, u uniformi i s vojnom kapom. Nedugo potom, izgubio joj se svaki trag. Pokušala ga je pronaći putem mreže Telegram, navodeći da je nestao u Pokrovsku, strateški važnom gradu koji Rusi smatraju „vratima Donjecka“.

Pet mjeseci kasnije Hadžo je vraćen kući — u kovčegu. Poginuo je na ukrajinskom ratištu, boreći se na strani Rusije.

Kući se iz Rusije vratio i Dario Ristić, protiv kojeg je Sud BiH pokrenuo postupak zbog pridruživanja stranim paravojnim formacijama. Prvi put se pojavio pred sudom 19. septembra 2025. godine.

Na pitanje sutkinje Tatjane Kosović ima li nadimak, odgovorio je: „Brzi“.

Ristić, porijeklom iz Modriče, ranije je osuđivan zbog oružane pljačke. U Rusiju je otišao kao dobrovoljac, gdje je bio dio formacije Permski medvjedi. Sada ima 35 godina i vratio se bez noge. Njegov advokat Rade Ćulibrk izjavio je da zbog invaliditeta nema bojazni od njegovog bijega.

Dok je Ristić dostupan bh. pravosuđu, mnogi drugi državljani BiH koji su ratovali u ruskim jedinicama — poput Vukova ili Wagnera — i dalje su nedostupni.

Dobrovoljci iz BiH

Prema dostupnim podacima, iz Banje Luke su kao dobrovoljci u Rusiju otišli:

• Slađan Dobraš (27), iz Potkozarja,
• Milan Pičulin, zvani Boske (42),
• Boris Pećanac (43),
• Neđo Panić (30), porijeklom iz Kotor-Varoši, s dvojnim državljanstvom BiH i Srbije.

„Kad govorimo o strancima koji odlaze na druga ratišta, govorimo uglavnom o tzv. psima rata. To su ljudi koji ratuju gdje god im se pruži prilika“, objašnjava vojni analitičar Božidar Spasić.

Materijalna strana rata

„Oni se prvenstveno povode za materijalnim razlozima, a tek potom koriste religijske, nacionalne ili druge motive“, kaže Jasmin Ahić, dekan Fakulteta za kriminalistiku UNSA.

Iz Višegrada je tako u rat otišao Vedran Gračanin (43), dok se na mrežama pojavljuju fotografije Jovana Bjelotomića iz Drvara, za kojim je ranije raspisana potjernica zbog razbojništva.

U Donbasu su završili i Dejan Spasojević iz Bratunca, Gavro Mališević iz Bijeljine, te Petar Popović iz Dervente, koji je ranije živio u Njemačkoj.

Neki od njih potpisuju ugovore s ruskom vojskom, dok drugi odlaze kao „dobrovoljci“. Najgora stavka tih ugovora, ističe Spasić, jeste obećana „otkupnina“ porodici u slučaju pogibije — „apsurd pasa rata“.

Špijuni i regrutovanje

Na teritoriji BiH djeluju i ruske obavještajne strukture. Aleksandar Bezrukavji, ruski špijun uhapšen u Bosanskoj Krupi, izručen je Poljskoj gdje je optužen za sabotažu i terorizam. Poljske vlasti zahvalile su OSA-i na pomoći, navodeći da je njegovo hapšenje bilo ključno za razotkrivanje mreže od 32 ruska agenta.

Pored obavještajaca, regrutaciju dobrovoljaca za rusku vojsku provode i organizacije poput Noćnih vukova, bivši plaćenici te Dejan Berić, koji otvoreno govori o obuci i potpisivanju ugovora u Moskvi.

Među njima je i Ljubiša Božić, poznat kao Muzikant, koji je promijenio ime u Aleksandar Velimirović. Borio se u Hersonu, Bahmutu i Avdivki, te formirao rusko-srpski bataljon „Sova“.

„Mi smo vezani s Rusima. Kod njih je više taktike, kod nas više duha — ali mi pobjeđujemo“, izjavio je Velimirović.

Uloga Srpske pravoslavne crkve

Da u svemu tome ne izostaje ni uloga Srpske pravoslavne crkve, pokazuje i fotografija objavljena u maju ove godine — na njoj su Milorad Dodik, episkop Stefan Šarić, te Davor Savčić i njegov sin Rastko, obojica borci u ruskoj vojsci.

Savčić, bivši član Wagnera i komandant grupe Vuk, od 2014. živi u Rusiji, a sada je tamo odveo i svog sina. Protiv njega je u BiH raspisana potjernica.

„Ti ljudi su izuzetno opasni. Vraćaju se sa ratnim traumama, mogućim vezama s obavještajnim strukturama, i predstavljaju tempirane bombe“, upozorava Spasić.

U međuvremenu, Dario Ristić se nalazi u pritvoru, a istraga o njegovom učešću na frontu i okolnostima ranjavanja je u toku.

Ruski mediji su objavili da je ranjen u Donbasu, izgubio nogu i zauzvrat dobio rusko državljanstvo. U poruci iz bolnice u Sankt Peterburgu poručio je:

„Petnaest dana sam se vukao po rupama. Najteže mi je bilo kad sam bio sam. Bio sam devet kilometara unutar neprijateljskih linija.“

Za učešće na stranim ratištima prema zakonima BiH predviđena je kazna do 10 godina zatvora.

• Za Ruse su to dobrovoljci.
• Za Ukrajince — zločinci.
• Za Bosnu i Hercegovinu — potencijalna prijetnja i budući zatvorenici.