Putin je prenio rat u Evropu: Nije ispalio ni metak, dovoljno je bilo samo da uradi ovo
Bez ispaljenog metka, ruski predsjednik Vladimir Putin je tokom protekle sedmice uspio da rat u Ukrajini prenese milionima Evropljana koji su do sada bili uglavnom netaknuti sukobom. I počelo je ne bukom, već tihim jecajem.
Kako je danska premijerka Mete Frederiksen rekla zabrinutim Dancima u četvrtak navečer, nakon što su dronovi izazvali veliki poremećaj na nekoliko aerodroma, moguće je da će se Evropi dešavati „nasilniji i češći hibridni napadi kao nova stvarnost“.
Ali ona nije navela Rusiju kao direktnog krivca, možda zbog nedostatka dokaza do sada, ili zato što pridavanje krivice previše podržava ciljeve Moskve. Umjesto toga, Rusiju je označila kao glavnu prijetnju za Evropu.
Nedostatak jasnoće jedan je od simptoma tih napada. Anonimnog krivca ne može se imenovati niti zaustaviti odmah, bez obzira na štetu ili neprijatnost koju izazivaju, prenosi CNN.
Čekanje i neizvjesnost predstavljaju još jednu dimenziju prijetnje. Frederiksen je dodala još jedan motiv koji ima nepoznati napadač: da „želi da više ne vjerujemo vlastitim institucijama“.
### Greška, slučajnost ili namjera
Da li je Rusija zaista namjeravala poslati više od 20 dronova u Poljsku? Da li je kršenje vazdušnog prostora Estonije od 12 minuta posljedica loše obuke ruskih pilota, kako je to sugerisao vrhovni američki general u Evropi Aleksus Grinkjevič, ili širenje ruske agresije? Kako hakerski napad koji je prizemljio razne letove nekoliko dana kasnije može biti samo nepovezana slučajnost?
Nakon tri dana zatvaranja aerodroma i prijavljenog viđenja ruskog vojnog broda koji je stajao uz obalu Danske s ugašenim transponderima, danski zvaničnici i dalje nemaju jasne informacije o tome ko stoji iza napada. Frederiksen je priznala rizike brzih, ali pogrešnih odgovora, kao i kašnjenja u odgovoru. Danska vojna obavještajna služba je u četvrtak navečer saopćila da ne može „imenovati“ krivce, dok je šef unutrašnje sigurnosne policije PET rekao da je „rizik od ruske sabotaže u Danskoj visok“.
Danska je inače otvoreno govorila o prijetnji od strane Putina. Ukrajini je dala F-16 avione, pomoći će joj da izgradi dronove i naoruža se dalekometnim raketama.
Zapadni zvaničnici svakodnevno se bore s paradoksom hibridnog ratovanja: treba li nekoga okriviti ili ne? Da li okrivljavanje pravog krivca, naročito ako je to Rusija, zapravo potpiruje neslogu i anksioznost koju Moskva želi da posije? Ili, pak, prešućivanje prijetnje ostavlja društvo slijepim i nepripremljenim do trenutka kada budu potrebne ozbiljne odbrambene akcije i odluke? Politički i hipotetički je lakše oboriti ruski avion nakon mjeseci javnog okrivljavanja Moskve za zatvaranje aerodroma i haos.
### Sabotaža se nadvija nad Evropom
Mjesecima se spektar sabotaže nadvija nad kontinentalnom Evropom. Velika Britanija, jedan od najvatrenijih sponzora odbrane Ukrajine, suočila se s mladim kriminalcima u bandi koju je regrutovala Rusija, a koji su osuđeni prema oštrim odredbama Zakona o nacionalnoj bezbjednosti zbog podmetanja požara u skladištu s zalihama za Ukrajinu.
Britanska policija je prošle sedmice uhapsila 41-godišnjeg muškarca i 35-godišnju ženu u Eseksu prema istom zakonu.
Poljska je uhapsila mlade Ukrajince zbog podmetanja požara, a sponzorisali su ih Rusi. Softver za prijavu na aerodromima i jedan vrtić u Londonu su hakovani, ali vjerovatno od strane kriminalnih bandi, a ne moskovskih agenata.
Bez obzira na to ko je odgovoran, širenje ovog haosa i ranjivosti omogućilo je Putinu da prenese osjećaj širenja konflikta do evropskih vrata, u trenutku kada administracija Donalda Trampa zahtijeva od Evrope da bude odgovornija za vlastitu odbranu. To čini troškove hitne i neizbježne podrške Ukrajini opipljivijim u evropskim domovima. Pojačava i argumente onih koji predlažu da se Putinu pruži ono što želi kako bi zaustavio rat, ali i onih koji tvrde da želja Kremlja za agresijom samo raste i da treba odlučno odgovoriti.
Ova prijetnja privremeno rizikuje da odvuče pažnju evropskih donosilaca odluka i budžete od težeg i značajnijeg zadatka – ublažavanja opasnosti na ukrajinskom frontu. Na neki način, pravo je čudo da ruska ljetna ofanziva nije rezultirala većim teritorijalnim dobitcima. Ali njen napad na ukrajinske gradove je nemilosrdan i raste.
Za evropske opterećene odbrambene budžete, protekle sedmice hibridnih nemira dodale su dva nova, hitna zadatka: veću otpornost infrastrukture protiv dronova i hakera, te široku, konstantnu i skupu vazdušnu odbranu protiv ruskih dronova i aviona duž cijele istočne granice.
Trošak odbrane protiv brojnih jeftinih dronova još uvijek nije dosegao potrebnu efikasnost u odnosu na prijetnju koju predstavljaju. Holandski F-35 može lansirati rakete vrijedne desetine hiljada eura kako bi oborio dron Šahed u Poljskoj, napravljen od plastike i vrijedan samo 30.000 dolara. Ali ovo je neodrživo na duže staze i ostavlja tešku odluku – ne presretati dronove jer je preskupo.
Ipak, nije sve ružičasto za Kremlj. Postoji značajan rizik da njihovi angažovani saboteri ili špijuni, u pokušaju da se dokažu, prekorače ovlasti i ubiju civile u NATO zemlji.
Postoji i rizik da Rusija bude okrivljena za stvari koje nije počinila, što može poslužiti kao pokriće pravim organizovanim kriminalnim grupama da prošire svoje aktivnosti. Tu je i rizik nepredvidive prirode američkog predsjednika Donalda Trampa, koji može reagovati nesrazmjerno svakoj eskalaciji – ili odbiti da reaguje, ili pak reagovati prekomjerno.