NATO lovci su pratili ruske MiG-ove 12 minuta, a onda im se obratio ruski pilot: Evo šta je uradio

Od trenutka kada su ruski piloti ušli u estonski zračni prostor, pratili su ih najmoderniji borbeni avioni NATO-a.

Dva italijanska F-35 aviona, nazvana "Ghost 1" i "Ghost 2", poletjela su iz vojne baze udaljene pedesetak kilometara od estonske prijestolnice Tallinna s ciljem presretanja. Na trenutak, sudbina svjetskih događaja nalazila se u rukama petorice ljudi – trojice ruskih i dvojice italijanskih pilota – koji međusobno nisu bili u radio-komunikaciji.

Standardna procedura

Italijani su započeli standardnu proceduru zračnog presretanja, ljuljajući krila aviona. Rusi su učinili isto, a zatim je jedan od ruskih pilota podigao ruku i prijateljski mahnuo, prenosi The Telegraph.

Tokom narednih 12 minuta italijanski piloti pratili su ruske avione sve do Kalinjingrada – što je bilo neuobičajeno dugo trajanje narušavanja NATO zračnog prostora.

Ovoga puta sve je prošlo mirno i nije bilo potrebe za otvaranjem vatre na tri ruska MiG-31 aviona, iako su oni bili naoružani raketama zrak-zrak. Ipak, incident je pokrenuo višednevne rasprave unutar NATO-a o tome kada, gdje i kako bi eventualno trebalo povući obarač.

"Zaista smo ponosni na to kako reagujemo svaki put", rekao je potpukovnik Gaetano Farina, zapovjednik italijanske zračne misije stacionirane u bazi Amari.

NATO kontroliše zračni prostor Estonije, Latvije i Litvanije, koje same ne posjeduju borbene avione. Od početka italijanske rotacije 1. augusta, ljudi potpukovnika Farine sedam puta su bili podignuti u akciju, ali do sada su svi presreti bili iznad međunarodnih voda.

Najmanje 40 povreda zračnog prostora

Incident se dogodio u trenutku kada je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo niz operacija kako bi testirao NATO-ovu spremnost: dronovima je gađana Poljska, aerodromi u Oslu i Kopenhagenu morali su biti zatvoreni zbog neidentifikovanih letjelica, a uoči izbora u Moldaviji Moskva je čak nagovještavala invaziju.

Na osnovu Člana 4 NATO sporazuma, estonska vlada zatražila je konsultacije. Pitanje koje je otvoreno glasilo je: šta ako se incident ponovi – i to u agresivnijoj formi?

U posljednjih deset godina Rusija je narušila estonski zračni prostor najmanje 40 puta, uključujući i let aviona koji je 2018. prevozio Putina na sastanak s Donaldom Trumpom u Helsinkiju. No, većina tih slučajeva odnosila se na kratke prelete oko nenaseljenog ostrva Vaindloo, dok su ovoga puta tri teška borbena aviona ušla najmanje pet milja u estonski prostor i nisu mijenjala kurs.

Bez "Top Gun" euforije

Pri povratku u bazu, italijanski piloti nisu slavili u stilu filma Top Gun.

"To nam je posao", rekao je potpukovnik Farina, bivši vođa italijanske akrobatske eskadrile, dodajući da su piloti bili opušteni.

Ali u estonskoj vladi, kao i među zapadnim liderima, vijest je izazvala ozbiljne telefonske konsultacije. Podsjećanja radi, kada je 2015. ruski avion ušao u turski zračni prostor, oboren je za svega 17 sekundi.

Ovaj put NATO nije reagovao silom, a postavljeno je pitanje zašto. Dok neki smatraju da je moguće da su ruski piloti jednostavno pogriješili rutu, estonska vlada procijenila je da situacija nije zahtijevala "kinetički" odgovor – jer bi on mogao izazvati opasnu eskalaciju na Baltiku.

Odluka u rukama NATO-a

Ruski avioni nisu letjeli prema estonskom kopnu, niti su nosili projektile sposobne da pogode ciljeve na zemlji.

Konačnu odluku o eventualnom obaranju donose NATO i države učesnice misija, a pravila borbenog angažovanja ostaju povjerljiva. Različite zemlje mogu uvesti vlastita ograničenja, što znači da jedni postupaju opreznije od drugih.

U međuvremenu, Estonija koristi krizu za jačanje odbrane i traženje veće NATO prisutnosti. Italijanski ministar odbrane Guido Crosetto najavio je produženje misije za još mjesec dana te raspoređivanje sistema protuzračne odbrane Samp/T dometa 150 km.

"Italija je došla u pravom trenutku", rekao je jedan estonski zvaničnik.

Italijanski piloti redovno treniraju – kad alarm zazvoni, tehničari trče prema avionima, a piloti momentalno polijeću. "Sistem radi kao sat", kaže pukovnik Farina.

U blizini baze Amari podsjećanje je jasno: u šumi se nalaze grobovi ruskih pilota i olupine sovjetskih aviona iz vremena pedesetogodišnje okupacije. Kako navodi The Telegraph, neki bi mogli dijeliti njihovu sudbinu.