Trump i Putin spremaju šok: Ukrajina gubi pola zemlje?
Nisu ni Ujedinjeni Arapski Emirati, ni Saudijska Arabija, pa čak ni Turska.
Kao mjesto sastanka na kojem će, najvjerojatnije bez izravnog sudjelovanja Kijeva, odlučivati o sudbini Ukrajine, američki i ruski predsjednik odabrali su Aljasku.
"Moj dugoočekivani sastanak s predsjednikom Vladimirom Putinom održat će se u petak, 15. kolovoza, u velikoj državi Aljasci", izjavio je Donald Trump.
Razlozi odabira lokacije su kombinacija pravne praktičnosti, geografske pogodnosti i simbolike. SAD nije član Međunarodnog kaznenog suda pa ne mora izručiti Putina. Aljaska je i logistički idealna jer je najbliži američki teritorij Rusiji, udaljen samo 88 kilometara preko Beringova tjesnaca. Povijesno, bila je dio Ruskog Carstva, što susretu daje dodatnu težinu. Održavanje sastanka na američkom tlu Trumpu osigurava potpunu sigurnosnu i logističku kontrolu. Bit će to prvi susret Trumpa i Putina od 2019. godine, piše Jutarnji list.
O konkretnom sadržaju sastanka službenih potvrda nema, no Trump je najavio kako će doći do "neke zamjene teritorija" te da se Volodimir Zelenski "mora pripremiti na potpisivanje". Ukrajinski predsjednik odmah je odbacio bilo kakvu razmjenu, naglasivši da Ukrajinci neće predati svoj teritorij okupatoru. "Svi sporazumi sklopljeni bez sudjelovanja Ukrajine su ništavne odluke i neće donijeti mir", poručio je Zelenski.
Međutim, američki CBS News, pozivajući se na izvore upoznate s raspravama, izvještava kako Bijela kuća pokušava uvjeriti europske čelnike da prihvate plan po kojem bi Rusija zadržala cijeli Donbas i Krim, dok bi se odrekla Hersonske i Zaporiške oblasti, koje djelomično okupira. Wall Street Journal piše da je Putin sličan prijedlog iznio Trumpovu izaslaniku Steveu Witkoffu u Moskvi. Konkretno, Rusija bi pristala na potpuno primirje u zamjenu za povlačenje ukrajinskih snaga s istoka i priznavanje ruskog suvereniteta nad Donjeckom, Luhanskom i Krimom. Što se tiče teritorija koje je Rusija zauzela u regijama Harkiv i Sumi, oni bi, prema Trumpovim naznakama i informacijama iz brojnih medija, bili vraćeni Ukrajini.
Putinov plan navodno ima dvije faze. Prvo bi se povlačenjem ukrajinskih snaga zamrznula linija bojišnice, a zatim bi Trump i Putin dogovorili konačni mirovni plan, o kojem bi kasnije pregovarali sa Zelenskim. Zamrzavanje sukoba značilo bi predah za obje strane, ali za Ukrajinu ono nosi i potencijalnu prijetnju od ponovnog ruskog napada. Moskva će htjeti da svjetske sile priznaju aneksiju okupiranih ukrajinskih regija, no Kina bi na to mogla pokazati zadršku, što bi moglo dovesti do napetosti u odnosima dviju prijateljskih zemalja.
Europski dužnosnici izražavaju rezerve, bojeći se da Putin koristi pregovore kako bi izbjegao sankcije koje predlaže Trump. Kako je Putin u međuvremenu pokazao interes za susret, Washington zasad nije uveo najavljene sankcije Rusiji. No, pitanje je koliko su Trumpove prijetnje uopće bile učinkovite jer su dva najveća ruska kupca nafte, Kina i Indija, jasno dale do znanja da će nastaviti kupovati unatoč američkim sankcijama.