"Djeca u Gazi plaču od gladi, a svijet nijemo posmatra!"
Dvadeset i jedan mjesec nakon početka rata u Gazi, svakodnevna stvarnost palestinskog naroda svela se na borbu za opstanak. Prema izvještajima međunarodnih organizacija, stotine ljudi gubi život dok pokušavaju doći do humanitarne pomoći, dok hiljade, posebno djece, umiru od gladi. Situacija je dostigla takav nivo kritičnosti da čak i pojedini tradicionalni saveznici Izraela počinju otvoreno izražavati zabrinutost i osudu.
"Djeca se uspavljuju plačući od gladi", izjavio je generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus. Distribucija hrane, dodao je, često završava u nasilju i krvoproliću.
Izraelske snage, prema podacima Ujedinjenih naroda, ubile su više od hiljadu ljudi od maja, od kojih su mnogi stradali u blizini centara za distribuciju pomoći koje vodi nova kontroverzna organizacija – Humanitarna fondacija za Gazu (GHF). Ova organizacija, koju podržavaju Izrael i SAD, postavljena je kao zamjena za UN-ove agencije, ali je kritikovana zbog neučinkovitosti i nehumanih uvjeta rada.
Potpuna blokada: glad kao oružje rata?
Od oktobra 2023. godine, nakon napada Hamasa, Izrael je naredio potpunu opsadu Gaze – obustavivši dotok hrane, vode, goriva i lijekova. Od tada je broj kamiona pomoći opao sa 500 na samo 28 dnevno. Prema WHO-u, više od 900.000 djece gladuje, a 70.000 pokazuje ozbiljne znakove pothranjenosti.
UN je više puta optužio Izrael za korištenje gladi kao ratnog oružja i za kolektivno kažnjavanje civilnog stanovništva. Istovremeno, Izrael tvrdi da su stroge kontrole neophodne kako bi se spriječilo da Hamas zloupotrijebi pomoć.
GHF pod paljbom kritika
Nova fondacija GHF, zamišljena kao “alternativa” UN-ovom sistemu distribucije pomoći, ubrzo se našla na meti oštrih kritika. Njen direktor Jake Wood podnio je ostavku nekoliko dana nakon početka rada, navodeći da je nemoguće djelovati u skladu s humanitarnim principima pod trenutnim uvjetima. UN i druge humanitarne organizacije odbile su saradnju s GHF-om, ocjenjujući da sistem krši osnovne humanitarne principe nepristrasnosti i nezavisnosti.
Nakon početka djelovanja GHF-a, broj žrtava na mjestima distribucije pomoći značajno je porastao. Izraelska vojska priznaje da je u određenim slučajevima koristila “upozoravajuću silu”, ali negira odgovornost za veći broj incidenata.
Raspad društvenog poretka i pojava oružanih bandi
Kako je izraelska ofanziva uništila većinu infrastrukture i oslabila vlast Hamasa, u Gazi je došlo do potpune erozije društvenog poretka. Kamioni pomoći postali su meta pljačkaša, a humanitarni radnici sve češće bivaju napadnuti.
Izrael je, prema izvještajima, dodatno destabilizirao situaciju naoružavanjem lokalnih milicija koje se navodno bore protiv Hamasa, što su neki političari ocijenili kao prijetnju i vlastitoj nacionalnoj sigurnosti.
Pozivi za prekid vatre sve glasniji
U srijedu je čak 111 međunarodnih humanitarnih organizacija uputilo hitan apel Izraelu da prekine blokadu Gaze i dozvoli hitnu humanitarnu pomoć. Situacija na terenu, kako upozoravaju, postaje neodrživa, a zalihe su potpuno iscrpljene.
Iako izraelski zvaničnici navode da žele povećati isporuku pomoći, insistiraju da Hamas ne smije biti uključen ni u kakav humanitarni proces. Međunarodni pritisak, uključujući i oštre kritike 25 zapadnih zemalja, dodatno raste, ali konkretna promjena politike još nije na vidiku.