ULTIMATUM! Tri insajderska IZVORA U KREMLJU potvrdila: "Kraj je priče. PUTIN JE ODLUČIO!"
Prijateljska retorika puna komplimenata između Donalda Trumpa i Vladimira Putina prerasla je u otvorene tenzije i međusobne optužbe.
Američki predsjednik Donald Trump nedavno je ruskom lideru Vladimiru Putinu dao rok od 50 dana da postigne mirovni sporazum, zaprijetivši ozbiljnim trgovinskim sankcijama kao sredstvom pritiska da Moskva pristane na prekid vatre u Ukrajini. Putina, kako navode ruski izvori, to nije pretjerano uznemirilo.
Prema informacijama iz tri izvora bliska ruskom predsjedniku, koje je prenio Reuters, Putin planira nastaviti s ratom dok Zapad ne prihvati osnovne ruske zahtjeve. Time bi mogao pasti u vodu sav entuzijazam oko potencijalnog “velikog dogovora” dvojice lidera koji bi zaustavio rat. Trumpove predizborne najave kako će “riješiti sve za 24 sata” već su davno pale u zaborav.
Od prijateljstva do neslaganja
Odmah nakon što je Trump u januaru ponovno preuzeo predsjedničku dužnost, Putin mu je poslao službenu čestitku i izrazio spremnost za dogovor oko okončanja sukoba. Trump je odustao od “24 sata”, ali je rekao da je 30 dana realan rok za mir. Tada još nije otvoreno krivio Putina za rat.
U februaru američki izaslanik Steven Witkoff boravi u Moskvi radi pregovora o razmjeni zarobljenika, a uspostavlja se i direktna komunikacija između dvije sile. Trump i Putin razgovaraju telefonom – tema su rat u Ukrajini, energetska sigurnost i potencijalni sastanci. Trump nakon razgovora tvrdi da Putin iskreno želi okončati rat i počinje kritikovati Ukrajinu zbog produžavanja sukoba, protiv je njenog članstva u NATO-u i zamjera predsjedniku Zelenskom “nepopustljivost”.
Krajem februara dolazi do zategnute rasprave Trumpa i Zelenskog pred kamerama Bijele kuće. U martu Trump i Putin ponovo komuniciraju, uz pokušaje da se obnovi dijalog o prekidu vatre i pregovorima posredstvom Turske i Saudijske Arabije.
Iako se u naredna dva mjeseca održava određeni nivo komunikacije, stvarnog napretka nema. Trump tada prvi put ocjenjuje razgovore s Putinom kao “konstruktivne, ali neproduktivne”. Putin odbija trilateralni sastanak s Trumpom i Zelenskim.
Početkom jula Trump oštro kritikuje Putina zbog napada na ukrajinske gradove. Ruski predsjednik odgovara da Rusija neće odustati od svojih ciljeva. Trump tada objavljuje ultimatum – 50 dana za mirovni sporazum – i na pitanje da li je konačno stao uz Ukrajinu, odgovara: “Nisam ni na čijoj strani. Na strani sam čovječanstva jer želim da ubijanje prestane.”
Putin igra svoju igru
Retorika puna uzajamnih pohvala između dvojice lidera pretvorila se u otvorene nesuglasice.
“Putin vuče Trumpa za nos, to je jasno svakome ko barem malo poznaje Rusiju i Kremlj,” izjavio je Mikhail Komin, ruski politički analitičar sa sjedištem u Beču.
“Putin samo kupuje vrijeme da ostvari svoje ciljeve, pritom pazeći da Trumpa ne iziritira previše, kako ovaj ne bi odlučio pojačati vojnu pomoć Ukrajini,” dodaje Komin.
Jennifer Kavanagh iz američkog think-tanka Defense Priorities smatra da se ni od ovog Trumpovog ultimatuma ne treba očekivati previše:
„Trump gotovo svake sedmice mijenja stav. Već smo vidjeli brojne ultimatume koji nisu promijenili ništa. A sankcije kojima prijeti mogle bi više naštetiti američkoj ekonomiji nego Rusiji.”
Bez stvarne strategije
Analize vodećih svjetskih medija sve češće zaključuju da je odnos između Trumpa i Putina došao do tačke na kojoj se očekuje konkretan rezultat – ali da tog rezultata, naročito mira, najvjerovatnije neće biti.
Britanski Guardian ocjenjuje da je Trump pristupio rješavanju konflikta “kao trgovac nekretninama” – nudeći tuđi teritorij za nešto neodređeno, bez razumijevanja uzroka rata i realnih šansi za trajan mir.
Time podsjeća da Trump ignoriše savjete američkih obavještajnih agencija i vjeruje da lično može uvjeriti Putina da promijeni svoju politiku. Washington Post ocjenjuje da strategija “eskalacijom do deeskalacije” možda funkcioniše s nekim državama, ali ne i s čovjekom koji je pokrenuo rat i čija vlast nije ni najmanje ugrožena iznutra.
Slični lideri, različiti ciljevi
Američki analitičari saglasni su da Trump i Putin dijele slične političke instinkte: populizam, prezir prema institucijama i sklonost autoritarnosti. Ipak, njihova saradnja nikada nije bila istinski savez – više se radi o međusobnom iskorištavanju.
Taj odnos, kažu analitičari, može završiti na tri načina: u Putinovu korist, u otvorenom raskidu ili u tihoj nagodbi koja bi oslabila temelje zapadnog poretka.
Ruska politologinja Aleksandra Filipenko, koja nakon početka invazije živi u Litvi, za Deutsche Welle kaže da ne očekuje ništa konkretno po isteku roka od 50 dana.
Više vjeruje da će se Trump i Putin vratiti staroj matrici – tihim dogovorima i pragmatičnom cinizmu – dok rat i razaranje Ukrajine i dalje budu trajali.