Zašto medicinske službe dežuraju pored novootvorenih tunela u Srbiji: Da li je to po standardima EU?
Tuneli Laz i Munjino brdo najduži su trenutno u Srbiji, a zbog njihove dužine i značaja posebna pažnja posvećena je bezbjednosti saobraćaja, saopćeno je iz preduzeća Putevi Srbije.
Prema operativnim planovima definiše se i djelovanje hitnih službi u slučaju eventualnih incidenata. Dežurstva hitnih službi bila su planirana još prije otvaranja ove saobraćajnice.
– Munjino brdo je dugačko 2.864 metra, a Laz 2.624 metra. To su dva veoma ozbiljna tunela, dužih trenutno nema u Srbiji. Ovdje će 24 sata dnevno dežurati najmanje osam do deset osoba, uključujući vatrogasna vozila, hitnu pomoć i policiju – izjavio je za Euronews Srbija Zoran Drobnjak, direktor JP „Putevi Srbije“.
Nakon što su se pojavile informacije da će ljekari i medicinske sestre iz Doma zdravlja Čačak dežurati ispred tunela Munjino brdo, ova ustanova se oglasila i demantovala te tvrdnje, pojašnjavajući da će biti pojačane dežurne ekipe u ambulanti u Parmencu, budući da je promet na toj dionici drastično povećan otkako su tuneli pušteni u rad.
– Zbog sigurnosti putnika tokom ljetne sezone uvedena je treća smjena u ambulanti Parmenac. Zbog sve većeg broja netačnih informacija i proizvoljnih zaključaka u javnosti, Dom zdravlja Čačak obavještava građane da će, počevši od 18. jula 2025. godine, medicinske ekipe dežurati i u trećoj smjeni u ambulanti u Parmencu. Ova odluka donijeta je isključivo iz bezbjednosnih razloga, kao odgovor na povećane potrebe tokom ljetnih mjeseci, kada je novoizgrađena saobraćajnica u blizini Parmenca najopterećenija – navodi se u saopćenju Doma zdravlja.
Stručnjaci upozoravaju da su tuneli među najrizičnijim saobraćajnim objektima zbog mogućnosti teških incidenata, a njihov značaj raste upravo zbog razmjera mogućih posljedica.
Redovni profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu, Krsto Lipovac, podsjeća da evropska direktiva, koju prati i zakonodavstvo Srbije, propisuje da svi tuneli duži od 500 metara moraju ispunjavati posebne bezbjednosne standarde.
– Kada govorimo o načinima smanjenja rizika u tunelima, u svijetu postoje dodatne mjere poput posebnih stanica na ulazu i izlazu iz dužih tunela koje okupljaju vatrogasce, policiju, a nerijetko i medicinske ekipe. Srbija to još uvijek nije sistemski predvidjela, ali možemo govoriti o dvije mogućnosti – da je riječ o privremenoj mjeri dok se ne uspostavi cjelokupna infrastruktura, ili o trajnoj mjeri koju također ne treba isključiti. Ovdje je riječ o izuzetno dugim tunelima s aspekta bezbjednosti, te bi bilo opravdano razmisliti o trajnom prisustvu hitnih službi u blizini ulaza ili izlaza – naglasio je Lipovac.
Upravljanje i nadzor nad ovim objektima vrši se neprekidno, 24 sata dnevno, iz operativno-upravljačkih centara prema jasno definisanim procedurama za slučaj vanrednih situacija.
Prisutnost hitnih službi na terenu ne samo da povećava bezbjednost, već i doprinosi boljoj organizaciji i funkcionisanju saobraćaja na novootvorenoj dionici.