"Strašno je puno stršljena ove godine. Jednu vrstu ljudi ne razlikuju od ose, a jako je opasna"

Invazija stršljena: "Ima ih posvuda, više ništa nije pod kontrolom"

„Ima ih posvuda, nema više pravila. Sve je izmaklo kontroli“, rekao je prošlog jula Ivica Mišin, pčelar iz Tenje kod Osijeka, koji već gotovo tri decenije dobrovoljno uklanja gnijezda stršljena. S prosjekom od oko 1000 intervencija godišnje, Mišin je postao neformalna adresa za hitne pozive građana širom Hrvatske.

Kada smo ga ponovo kontaktirali ove godine, njegov odgovor bio je jasan i zabrinjavajući:

„Nenormalno je koliko ih sada ima. Svake godine ih je sve više. Ne možeš ih se riješiti.“

Eksplozija invazivnih vrsta: „Imamo mutante, japanske, indijske...“
Mišin upozorava da je rapidni porast broja stršljena posljedica dolaska invazivnih, stranih vrsta, koje su potisnule domaće autohtone stršljene i gotovo potpuno uništile populaciju običnih osa.

„Na našem području sada imamo stršljena koji je mutant indijskog i domaćeg, pa čistokrvnog indijskog, sitnog i krupnog azijca, te čak i japanskog stršljena“, navodi on.

Posebno upozorava na tzv. sitnog azijca, žuto-crne boje, jer ga ljudi često zamijene s bezopasnom domaćom osom „tavanušom“, što može imati opasne posljedice.

„To nije osa, nego veoma otrovni i agresivni stršljen. Ljudi mu prilaze misleći da je bezopasan. Moj savjet: ne prilazite, ne stvarajte buku kosilicama, trimerima, bušilicama... to ih razbjesni.“

Stršljeni su istisnuli ose i napadaju pčele

Mišin kaže da su autohtone ose gotovo istrebljene, a da stršljeni osim njih napadaju i pčele – što dodatno ugrožava ekosistem.

„Naša domaća osa gotovo je nestala. Stršljeni ih pojedu, kao i pčele. Nema više prirodne ravnoteže.“

Stršljeni, kaže, ne biraju gdje će napraviti gnijezda – podjednako su prisutni u gradovima i selima. Svaka vrsta ima svoje preferencije:

• Indijski stršljen – tavani, šupe, pušnice.
• Sitni azijac – rolete, štukature, zidovi uz prozore.
• Krupni azijac – krovovi, daske, duplje drveća.
• Mutanti – pod zemljom, često u krtičnjacima.

„Moj sin je koseći travu naišao na gnijezdo mutanata. Uletjeli su mu u hlače. Ne treba objašnjavati kakav je to šok.“

Nevjerovatna inteligencija i organizacija

Mišin ističe da stršljeni imaju zapanjujuću hijerarhiju unutar gnijezda.

„Postoje čuvari, hranitelji, čistači. Njihova inteligencija je, bez pretjerivanja, na ljudskom nivou. Kad dođem obučen u zaštitni kombinezon, a nemam zaštitne naočale nego mrežicu – oni osjete gdje mi je najtoplije i ciljaju baš oči. Ako ubodu ili uštrcaju otrov u oči, to je kao da su vas direktno uboli.“

Uklanjanje gnijezda: Gdje on prođe, stršljeni se ne vraćaju

Nakon uklanjanja gnijezda, Mišin koristi specijalne otrove s produženim djelovanjem.

• „Gnijezdo špricam peterovalentnim otrovom, skinem ga, odnesem u vreći. Onda još jednom špricam mjesto posebnim otrovom koji ima karencu devet mjeseci. Kiša, magla, rosa – sve ga ponovo aktivira. Tu se više ne vraćaju.“

Jedno od najvećih gnijezda koje je uklonio bilo je u Kopačevu u Baranji – u njemu je bilo oko 25.000 jedinki. „Lopatom za snijeg sam ih utovarao“, dodaje.

Pomaže bez nadoknade – čitavu Hrvatsku je obišao

Mišin, uprkos riziku i potrošnji vlastitih resursa, svoj posao obavlja volonterski.

• „Ne tražim novac, eventualno da mi pokriju trošak puta ili otrov. I to samo ako sami žele. Bio sam skoro u svakom gradu u Hrvatskoj – gdje god zatreba, idem.“

Kontakt broj ovog hrabrog pčelara moguće je pronaći na internetu – i dalje ga zovu sa svih strana.

Pčele u ljubavnom zanosu, ljudi ih pogrešno shvataju

Kao dugogodišnji pčelar, Mišin komentariše i nedavnu vijest iz Francuske, gdje su pčele napale i ozlijedile 24 osobe.

• „Kada su pčele u rojenju, one su u ljubavnom zanosu. Vesele, razigrane, potpuno bezopasne – dok ne izgubite maticu. Kada se to dogodi, one su kao djeca bez majke. Postanu zbunjene, agresivne. Ako neko neznalački interveniše, to se završi napadima.“

Kaže da su najopasnije urbane pčele za koje niko ne brine, a koje bivaju izložene raznim repelentima i hemikalijama – što dodatno izaziva njihovu agresiju.