MOSKVA U ŠOKU: Bliski saveznik OKRENUO LEĐA PUTINU, u "meki trbuh" Rusije dolazi neočekivani igrač

Otvoreni sukob Rusije i Azerbejdžana: Baku više ne igra ulogu mlađeg brata
Sukob između Rusije i Azerbejdžana koji već dugo tinja, konačno je eskalirao, naročito nakon što je potvrđeno da je ruski projektil krajem decembra 2024. godine oborio azerbejdžanski putnički avion. Samo nekoliko dana kasnije, došlo je do žestokih diplomatskih udara – ambasadori se pozivaju na konsultacije, upućuju se protestne note, a pominje se i zamrzavanje diplomatskih odnosa.

Zatvaranja, optužbe i šokiranost Moskve

Sve je počelo kada su u Jekaterinburgu uhapšeni Azerbejdžanci koji su, prema ruskim izvorima, povezani s mafijaškim aktivnostima. Dvojica su preminula tokom ispitivanja u prostorijama FSB-a. Ubrzo je uslijedila i odmazda iz Bakua – uhapšeni su zaposlenici ruske medijske kuće "Sputnjik", optuženi za špijunažu i šverc droge, uz određen pritvor od četiri mjeseca.

Reakcija Moskve bila je neobično suzdržana, što ukazuje na promjenu dinamike u regionu. Kako kaže Maksim Trudoljubov iz Kenan instituta u Vašingtonu, "Baku više ne želi igrati ulogu popustljivog mlađeg partnera", već se sve više nameće kao samostalan akter u regionu.

Ruski uticaj slabi – Turska i Kina jačaju

Režimski mediji u Rusiji priznaju da je Azerbejdžan sve više okrenut Turskoj. S obzirom na rat u Ukrajini i koncentraciju ruskih resursa na tom frontu, Kremlj nije u poziciji da oštro odgovori na ovakve "provokacije". Upravo zato Baku djeluje samouvjereno i odlučno.

Analitičari upozoravaju: ako Rusija ne odgovori na postupke Azerbejdžana, mogla bi pokazati slabost koja bi inspirisala i druge zemlje u regionu da krenu istim putem.

Alijev sve jači, Armenija sve dalje od Moskve

Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev trenutno ima i političku i ekonomsku snagu da vodi nezavisnu politiku, a region Kavkaza se brzo mijenja. Ankara i Jerevan (Armenija), nekada ljuti neprijatelji, napravili su istorijski iskorak ka pomirenju, dok je Rusija istisnuta iz uloge regionalnog posrednika.

Azerbejdžanski politikolog Rasim Musabejov smatra da je Moskva izgubila mogućnost da balansira između Azerbejdžana i Armenije, jer se Turska pozicionira kao stabilizator, za razliku od ruske politike koja se temelji na održavanju konflikta.

Energetska nezavisnost Bakua i sumnje u ruski rerouting

Azerbejdžan, bogat naftom i plinom, iskoristio je sankcije Rusiji da se dodatno ekonomski ojača. Istovremeno, postoje sumnje da Rusija koristi Azerbejdžan za zaobilaženje sankcija, kako bi preko njega izvozila energente i dolazila do zabranjene tehnologije.

Iako je Rusija i dalje treći najveći trgovinski partner Azerbejdžana, Baku ističe svoju snagu: skoro 50% voća i povrća u Rusiji dolazi upravo iz te zemlje. Osim toga, Azerbejdžan je važna tranzitna tačka prema Iranu, uključujući i snabdijevanje električnom energijom.

Porast antiruskog sentimenta

Ruski mediji bilježe porast antiruskog raspoloženja u Azerbejdžanu. Otkazuju se ruske kulturne manifestacije, a broj škola u kojima se predaje isključivo na ruskom jeziku je sveden na svega 16. Azerbejdžanci su već ranije negodovali zbog mobilizacije njihove dijaspore u Rusiji, naročito nakon što je u Voronježu, na jednoj svadbi, podijeljeno stotinjak poziva za vojsku.

Slično nezadovoljstvo prisutno je i u Uzbekistanu i Tadžikistanu, što dodatno oslabljuje uticaj Moskve u postsovjetskom prostoru.

Turska – ključni saveznik Bakua

Oslanjanje Azerbejdžana na Tursku nije novo. Dvije zemlje vežu jezik, vjera i strateški interesi, ali Turska je također postala glavni vojni i logistički saveznik. Pomogla je Azerbejdžanu u ratu za Nagorno-Karabah, regiju koju su ranije kontrolirali Jermeni.

Putin gubi periferiju: znakovi kraja dominacije

Iako je moguće da će se odnosi privremeno smiriti zbog političkog pragmatizma, trenutni sukob je pokazatelj šire slike: Ruski uticaj u postsovjetskom prostoru slabi, a bivše "kolonije" traže nove partnere.

Kako piše Jutarnji list, "Putinov brod udario je o santu – voda polako prodire". Rat u Ukrajini iscrpljuje Rusiju i sve više narušava njen međunarodni status, dok zemlje poput Azerbejdžana sve više pokazuju da mogu – i žele – bez Moskve.