Koja bi temperatura trebala biti u prostoriji tokom toplotnog vala? Kardiolozi otkrivaju IDEALNU!
Osim na tijelo, temperatura utječe i na um. Istraživanja pokazuju da se broj pogrešaka na poslu povećava kada je prostorija prehladna, piše Večernji.hr
Ljeti smo svi u potrazi za osvježenjem, a klima uređaji često postaju naši najbolji prijatelji. No može li nas upravo taj osjećaj olakšanja zapravo izložiti zdravstvenim rizicima? Zašto se neki ljudi bolje osjećaju na višim temperaturama, dok drugi ne mogu bez klime ni sat vremena? Koliko stupnjeva treba biti u prostoriji da bismo se osjećali dobro, ali i ostali zdravi?
Naše tijelo funkcionira poput savršeno podešenog sustava – stalno održava unutarnju temperaturu bez obzira na uvjete izvana, piše City Magazine. Kad je vruće, hladi se znojenjem, a kad naglo uđemo u hladnu prostoriju, krvne žile se sužavaju kako bi sačuvale toplinu. Takve nagle promjene mogu opteretiti tijelo i izazvati niz problema.
Kardiolozi upozoravaju: razlika između vanjske i unutarnje temperature ljeti nikad ne bi smjela prelaziti 6 do 8 °C. Ako je vani 35 stupnjeva, optimalna temperatura prostorije je između 27 i 29 stupnjeva. Prevelika razlika može šokirati organizam, izazvati vazospazam i negativno utjecati na kardiovaskularni sustav.
Osim na tijelo, temperatura utječe i na um. Istraživanja pokazuju da se broj pogrešaka na poslu povećava kada je prostorija prehladna. Optimalna temperatura za mentalni rad je oko 25 °C – tada je produktivnost viša, a pogreške rjeđe. Na temperaturama oko 20 °C učinkovitost opada.
Za fizički zahtjevnije zadatke preporučuju se nešto niže temperature, oko 20-21 °C, kako bi se spriječilo pregrijavanje tijela. No za uredski rad i svakodnevno sjedenje, najbolje je zadržati temperaturu između 25 i 26 °C.
Mnogi krive klimu za prehlade, ali hladan zrak sam po sebi nije uzrok virusne infekcije. Problem nastaje kad hladni zrak iz klima uređaja puše izravno na tijelo – tada može doći do upala sinusa, kihanja, glavobolja ili suzenja očiju.
Filteri klima uređaja često se zanemaruju, a upravo tamo se skupljaju virusi, bakterije i gljivice. Nečist uređaj znači i zagađeni zrak koji udišemo. Redovito čišćenje klime važno je koliko i njeno pravilno usmjeravanje – nikada ne smije puhati izravno na ljude, osobito djecu i one s oslabljenim imunitetom.
Djeca se drugačije nose s toplinom – njihova tijela brže otpuštaju toplinu i lakše podnose više temperature. Zato ih treba zaštititi od direktnog hladnog zraka i birati prirodno prozračivanje ili ventilatore koji ne pušu izravno na njih.