Rusija postala prva zemlja koja je zvanično priznala talibansku vlast u Afganistanu
Ministarstvo vanjskih poslova Afganistana saopćilo je da je ruski ambasador u Kabulu, Dmitrij Žirnov, zvanično obavijestio afganistanske vlasti o odluci Vlade Ruske Federacije da prizna Islamski Emirat Afganistan.
Ova izjava je data u četvrtak tokom sastanka ambasadora s afganistanskim ministrom vanjskih poslova Amirom Kanom Mutakijem.
- Tokom sastanka, ruski ambasador je zvanično objavio odluku ruske vlade o priznanju Islamskog Emirata Afganistan. Okarakterisao je ovaj potez kao historijski i naglasio njegovu ključnu ulogu u jačanju odnosa između Afganistana i Rusije", saopćilo je ministarstvo na platformi X. Isti sadržaj objavljen je i na zvaničnoj stranici afganistanske administracije Alemarah.
Afganistanski ministar vanjskih poslova pozdravio je ovu odluku, ocijenivši je kao početak nove ere pozitivnih odnosa, međusobnog poštovanja i produktivne saradnje između dvije zemlje.
Suspendovanje zabrane
Dana 17. aprila 2025. godine, Vrhovni sud Rusije suspendovao je zabranu kojom su talibani bili uvršteni na zvaničnu listu terorističkih organizacija, postupajući po zahtjevu ruske državne tužiteljke. Odluka je donesena iza zatvorenih vrata i odmah je stupila na snagu, čime je napravljen važan korak ka diplomatskom priznanju vlasti u Kabulu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je javno opisao talibane kao “saveznike u borbi protiv terorizma”.
Od neprijateljstva do savezništva
Odnosi između Rusije i afganistanskih islamističkih boraca decenijama su bili obilježeni dubokim neprijateljstvom, nasilnim sukobima i ideološkom suprotstavljenošću.
Sve je počelo 1979. godine, kada je Sovjetski Savez poslao trupe u Afganistan kako bi podržao komunističku prosovjetsku vlast u Kabulu. Sovjetska invazija izazvala je širok otpor afganistanskih mudžahedina – raznih islamističkih i plemenskih grupa koje su se borile protiv stranog okupatora pod zastavom džihada.
U tom periodu, mudžahedini su imali podršku Sjedinjenih Američkih Država, Pakistana, Saudijske Arabije i drugih zemalja koje su ih snabdijevale oružjem, novcem i obukom.
Sovjetski Savez, s druge strane, vodio je desetogodišnji iscrpljujući rat, koji je rezultirao sa skoro 15.000 poginulih sovjetskih vojnika, stotinama hiljada ubijenih Afganistanaca i razaranjem zemlje. Taj sukob je doprinio destabilizaciji Sovjetskog Saveza i smatra se jednim od faktora njegovog raspada.
Sovjetsko povlačenje
Nakon sovjetskog povlačenja iz Afganistana 1989. godine, u zemlji je izbio građanski rat između raznih frakcija, a 1996. godine talibani su preuzeli vlast u Kabulu i proglasili Islamski Emirat Afganistan. Rusija, kao nasljednica Sovjetskog Saveza, nikada nije priznala tu vlast, a talibane je tretirala kao terorističku organizaciju, naročito zbog njihovih veza s čečenskim separatistima i islamističkim grupama koje su djelovale protiv ruskih interesa.
Ruske sigurnosne službe godinama su optuživale talibane za pomaganje radikalnim grupama u Srednjoj Aziji i na Kavkazu, dok je Moskva snažno podržavala Sjevernu alijansu – glavni otpor talibanskom režimu krajem 1990-ih.
Nakon američke invazije na Afganistan 2001. godine i rušenja talibanske vlasti, Rusija je pozdravila nove afganistanske vlasti i podržala međunarodne napore za obnovu zemlje, ali je zadržala talibane na listi terorističkih organizacija.
Danas je, međutim, ono što je nekad bilo nezamislivo postalo stvarnost – Rusija je prva zemlja koja je zvanično priznala talibansku vlast. Pragmatizam, sigurnosni interesi i suprotstavljanje Zapadu prevagnuli su nad historijskim neprijateljstvima, potvrđujući staro pravilo međunarodne politike: ne postoje vječni prijatelji ni neprijatelji – postoje samo trajni interesi.