MINSKI TEPIH ZA PUTINA: Zemlje Istočne Evrope spremaju PAKAO koji će RAZBJESNITI RUSE!

NATO države razmatraju minska polja na granici s Rusijom: Odbrana ili prijetnja budućnosti?

Nekoliko evropskih zemalja planira postaviti minska polja duž granice s Rusijom i Bjelorusijom, s ciljem da zaštite istočno krilo NATO-a od moguće ruske agresije. Međutim, takav potez sa sobom nosi ozbiljne posljedice.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, jedno od ključnih pitanja za NATO jeste kako efikasnije zaštititi svoje istočno krilo. Finska, Estonija, Latvija, Litvanija i Poljska – pet od ukupno šest članica NATO-a koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom – već su znatno investirale u sigurnost granica, gradeći ograde i uvodeći nadzorne sisteme. Sada se razmatra i novi korak: postavljanje antitenkovskih i protivpješadijskih mina.

Povlačenje iz Otavske konvencije

U posljednjim mjesecima, ovih pet NATO zemalja najavilo je povlačenje iz tzv. Otavske konvencije – međunarodnog sporazuma potpisanog 1997. godine, koji zabranjuje upotrebu, proizvodnju i skladištenje protivpješadijskih mina.

Ove mine su posebno problematične jer neselektivno pogađaju i vojnike i civile. Njihovi ostaci dugo nakon sukoba ostaju prijetnja stanovništvu. Samo tokom 2023. godine, gotovo 6.000 ljudi širom svijeta poginulo je ili je ranjeno od mina – među njima 80% civila, uključujući i djecu. Proces deminiranja je spor, skup i izuzetno rizičan.

Formalno povlačenje ovih država iz konvencije trebalo bi biti ozvaničeno do kraja godine. Jedina zemlja s granicom prema Rusiji koja zasad ostaje pri sporazumu je Norveška. Ostale bi uskoro mogle početi s ponovnom proizvodnjom i skladištenjem mina – uz mogućnost njihove brze i masovne primjene u kriznim situacijama.

Rusija prednjači po zalihama mina

Otavsku konvenciju potpisale su ukupno 164 zemlje, dok 33 to još nisu učinile – među njima i velike sile poput SAD-a, Kine i Rusije. Upravo Rusija posjeduje najveće zalihe protivpješadijskih mina na svijetu – procjene govore o čak 26 miliona komada, od kojih se mnoge već koriste u ratu u Ukrajini.

Minska polja u šumama?

Prema podacima nevladine organizacije Handicap International, 58 zemalja i teritorija danas je kontaminirano minama, iako su mnogi sukobi u njima završeni prije decenijama. U najgorem scenariju, tim područjima bi se uskoro mogle pridružiti i nove regije duž granica NATO-a.

Granica ovih pet zemalja s Rusijom i Bjelorusijom proteže se u dužini od oko 3.500 kilometara – od finske Laponije na sjeveru do poljske regije Lublin na jugu. Riječ je uglavnom o rijetko naseljenim i šumovitim predjelima, što otežava nadzor.

Zbog bojazni od eventualnog ruskog napada, ove zemlje razmatraju upotrebu oružja koje je svijet nekad pokušao u potpunosti zabraniti. Prema pisanju britanskog „Telegrapha“, NATO stručnjaci već analiziraju koja bi područja bila pogodna za miniranje. Ideja je da se, u slučaju agresije, neprijatelju nanesu masovni gubici kako bi se Rusija odvratila od daljeg napredovanja.

Nova „Gvozdena zavjesa“

Za zaštitu tako dugačke granice bilo bi potrebno postaviti milione mina i zamki. Ogromne površine ostale bi decenijama nenastanjene, dok bi rizici za ljude i okoliš bili nepredvidivi.

Novinar David Blair već je pisao o „eksplozivnoj Gvozdenoj zavjesi“, aludirajući na čuvenu granicu između NATO-a i Varšavskog pakta tokom Hladnog rata.

Paralelno s ovim planovima, zemlje Istočne Evrope jačaju i druge sigurnosne mjere: podižu se nove ograde i zidovi, instaliraju napredni nadzorni sistemi i tehnologije za rano upozoravanje, povećava se broj trupa. Također se planira primjena sistema protiv dronova, proširenje kanala za odvodnjavanje (kako bi se mogli koristiti kao rovovi), pa čak i sadnja drveća duž puteva radi smanjenja vidljivosti.

Nužnost ili neodgovornost?

Jedna od najosjetljivijih tačaka na istočnom krilu NATO-a je tzv. Suvalkski koridor – uski pojas teritorije dug 65 kilometara koji spaja baltičke zemlje s ostatkom NATO-a, između ruske eksklave Kalinjingrad i Bjelorusije. Strahuje se da bi ruski napad mogao početi upravo tu.

Litvanija, zabrinuta za vlastitu sigurnost, planira uložiti oko 800 miliona eura u proizvodnju mina. Ministar odbrane te zemlje, Dovile Šakaliene, pravda tu odluku „egzistencijalnom prijetnjom“, napominjući da Rusija sve intenzivnije proizvodi mine, dok je Evropa uništavala svoje zalihe poštujući Otavsku konvenciju.

S druge strane, pravna ekspertica Eva Marija Fišer iz organizacije Handicap International Njemačka, upozorava da je riječ o veoma opasnom razvoju situacije.

– Zabrinutost za sigurnost istočnoevropskih država u trenutnom nestabilnom kontekstu može biti opravdana. Međutim, trajna sigurnost se ne može graditi na oružju koje neselektivno ubija, koje ostaje u zemlji godinama nakon sukoba i koje i dalje sakati civile i uništava prirodne resurse. Postoje druge, sigurnije i dugoročno isplativije metode odbrane – naglasila je Fišer.