Propale Putinove ambicije: Rusija ostavila na cjedilu još jednog bliskog saveznika

Rusija i Iran su tek u januaru, u veličanstvenoj Velikoj dvorani Kremlja, svečano potpisali strateški sporazum – kao signal svijetu da se dvije zemlje, koje je Zapad izolovao, sada zbližavaju više nego ikada u novijoj historiji. No, samo pet mjeseci kasnije, nakon izraelskog napada na Iran, čini se da Rusija ipak nije spremna konkretno pomoći svom bliskom partneru. Istina, potpisani sporazum ne obavezuje nijednu stranu na vojnu pomoć u slučaju napada, ali iranske vlasti – posebno vjerski vrh – svakako su očekivale više od uobičajenih izraza podrške kada su početkom sedmice poslale ministra vanjskih poslova Abasa Arakčija u Moskvu, piše Deutsche Welle.

Predsjednik Vladimir Putin ga je srdačno primio, razgovarao s njim gotovo sat vremena, najoštrije osudio izraelski napad i izjavio da se ulažu napori kako bi se pomoglo narodu Irana. Međutim, šta tačno podrazumijeva ta pomoć – barem u javnom dijelu razgovora – ostalo je nejasno. Putinov glasnogovornik ranije je poručio da su politička podrška i posredničke ponude već značajan oblik pomoći. No teško da je to ono čemu se Teheran nadao.

Površno gledano, Rusiji bi čak mogao odgovarati rat u regionu – rast cijena nafte znači i više prihoda za Moskvu. Ipak, situacija za Putina nije jednostavna. Ne želi se vojno angažovati, između ostalog i zbog sopstvenog rata u Ukrajini. Takođe, direktan sukob s Izraelom zbog Irana nije nešto što bi mogao – ili htio – sebi priuštiti. Politički gledano, odnosi sa SAD-om su tek u fazi krhkog obnavljanja. Donald Trump, aktuelni američki predsjednik, počeo je Putina ponovo doživljavati kao ravnopravnog sagovornika, čime je ruski lider uspio barem djelimično probiti međunarodnu izolaciju – i približiti se cilju ukidanja sankcija.

U drugim dijelovima svijeta, posebno u zemljama koje Rusiju vide kao svog pokrovitelja, sada se s nevjericom posmatra razvoj događaja: ostavlja li Moskva još jednog bliskoistočnog saveznika na cjedilu? Kada su prošle godine pripadnici sirijske dijaspore, s balkona ambasade Sirije u Moskvi, podigli zastavu nove sirijske vlasti, to je za mnoge bio znak da je Rusija izgubila svog dotada najvažnijeg partnera na Bliskom istoku – ili da nije htjela učiniti više da spasi režim Bašara al-Asada.

Tada je Rusija isprva poslala nekoliko borbenih aviona, ali je Asada ubrzo prepustila njegovoj sudbini. Sirijski predsjednik je sa porodicom i pratnjom pobjegao u Moskvu. Kremlj je, očigledno, procijenio da vojna intervencija više ne bi promijenila tok događaja. Pad režima bio je težak udarac za ruske ambicije u toj regiji. Sirija je, pod Asadovim vodstvom, bila ključna tačka ruske politike na Bliskom istoku. Prije deset godina, Rusija je vojno intervenirala u građanskom ratu i održavala Asada na vlasti svojim vojnim avionima i bombama, piše Deutsche Welle.