Opsada Rodosa: Sulejman Veličanstveni prihvata predaju preostalih vitezova Rodosa

Opsada Rodosa: Sulejman Veličanstveni prihvata predaju preostalih vitezova Rodosa
Turska invazija na Rodos počela je dolaskom 400 ratnih brodova na ostrvo. Sultan Sulejman je pristigao nekih mjesec dana nakon toga kako bi lično predvodio napad svoje armije od 100.000 vojnika

Turska invazija na Rodos je počela 26. juna 1522. godine kada je 400 ratnih brodova stiglo na ostrvo. Sultan Sulejman je pristigao nekih mjesec dana nakon toga kako bi lično predvodio napad svoje armije od 100.000 vojnika. Turci su blokirali luku te bombardovali gradske utvrde topovima sa obale, a skoro svaki dan je napadala i turska pješadija. Pet sedmica poslije masivne gradske zidine su popustile pod konstantnom artiljerijskom paljbom te je uslijedio proboj unutar grada, ali su ih vitezovi nadjačali i ponovo izbacili. Nekoliko puta u toku dana su se i jedni i drugi smjenjivali u kontroli nad dijelom utvrde. 

rodos3

Nakon brojnih napada koji su potrajali sve do kraja novembra, obje strane su bile iscrpljene - vitezovi jer više nisu imali dovoljno ljudstva za otpor a pomoć se nije mogla očekivati tako brzo, a Turci jer su im trupe bile demoralizovane usljed gubitaka na vojnom polju kao i različitih zaraza koje su se širile kroz vojne kampove. Sultan Sulejman je građanima Rodosa u zamjenu za predaju ponudio mir, njihove živote i hranu ako se predaju, alternativa im je bila smrt ili ropstvo ukoliko bi Turci na silu zauzeli grad. Stanovnici su međutim tražili dodatne garancije od sultana što ga je razljutilo pa je naredio nastavak artiljerijskih napada pod kojima je tzv. španski bastion grada pao dana 17. decembra. Sada je bilo samo pitanje vremena kada će i cijeli grad pasti u turske ruke pa su vođe odbrane 20. decembra hitno zatražile primirje.

rodos4

Predstavnici grada su prihvatili Sulejmanove uslove koji su bili velikodušni. Vitezovima je dato 12 dana da napuste ostrvo te im je dozvoljeno da ponesu svoje oružje te bilo kakve dragocjenosti ili religijske ikone koje su željeli. Ostrvljani koji su željeli da odu to su mogli uraditi bilo kada u periodu od tri godine. Nijedna crkva neće biti uništena ili pretvorena u džamiju. Oni koji ostanu na ostrvu će biti oslobođeni plaćanja otomanskog poreza u narednih pet godina.

Dana 1. januara 1523. godine preostali vitezovi i vojnici su izmarširali iz grada sa podignutim zastavama, uz zvukove bubnjeva i u vojnoj opremi. Ukrcali su se na 50 obezbjeđenih brodova sa još oko 1.000 civila i otplovili na ostrvo Kretu (u to vrijeme u venecijanskom posjedu).

Ne propustite