Zemlji su ostale još tri godine do probijanja kritične granice? 'Imamo neviđene promjene'

Planeta Zemlja mogla bi prekoračiti kritičnu granicu zagrijavanja od 1,5°C već za tri godine ukoliko se nastave trenutni nivoi emisije ugljičnog dioksida, upozorava više od 60 istaknutih klimatologa u najnovijoj procjeni globalnog zagrijavanja.

Skoro 200 zemalja se 2015. godine obavezalo da će ograničiti porast globalne temperature na najviše 1,5°C iznad predindustrijskih nivoa, kako bi se izbjegle najteže posljedice klimatskih promjena. Međutim, kontinuirano sagorijevanje rekordnih količina fosilnih goriva i masovno krčenje šuma ugrožavaju ovaj međunarodni cilj.

Klimatske promjene već su dovele do sve češćih i intenzivnijih ekstremnih vremenskih pojava, poput nezapamćenih vrućina od 40°C u Velikoj Britaniji 2022. godine, kao i ubrzanog porasta nivoa mora, što predstavlja prijetnju obalnim zajednicama.

– Svjedoci smo do sada neviđenih promjena, uključujući ubrzano zagrijavanje planete i rast nivoa mora – izjavio je profesor Piers Forster, glavni autor studije i direktor Priestley centra za klimatsku budućnost na Univerzitetu u Leedsu. – Ove promjene su odavno predviđene i direktno su povezane s izuzetno visokim emisijama gasova staklene bašte – dodao je.

Početkom 2020. godine, naučnici su procijenili da čovječanstvo može emitovati još 500 milijardi tona CO₂, uz 50% šanse da globalno zagrijavanje ostane unutar granice od 1,5°C. Međutim, do 2025. godine taj “ugljični budžet” smanjen je na 130 milijardi tona, uglavnom zbog kontinuiranog rasta emisija i preciznijih naučnih procjena.

S obzirom na trenutni godišnji nivo emisija od oko 40 milijardi tona CO₂, svijet bi mogao iscrpiti preostali ugljični budžet u roku od samo tri godine, što bi potencijalno značilo kršenje cilja iz Pariškog sporazuma. Ipak, planet Zemlja vjerovatno ne bi odmah prešla prag od 1,5°C uzrokovan isključivo ljudskim djelovanjem, piše BBC.

Prošla godina bila je prva u kojoj su prosječne globalne temperature zraka prešle granicu od 1,5°C iznad predindustrijskih nivoa, iako se jedno dvanaestomjesečno razdoblje ne smatra formalnim kršenjem Pariškog sporazuma. Istraživači procjenjuju da je upravo ljudsko djelovanje bilo glavni uzrok rekordno visokih temperatura, koje su dosegle prosjek od 1,36°C iznad referentnog nivoa.

Trenutna stopa zagrijavanja od 0,27°C po deceniji daleko nadmašuje sve što je zabilježeno u geološkoj historiji. Ako emisije ostanu na sadašnjem nivou, temperatura bi mogla premašiti 1,5°C već oko 2030. godine.

Iako bi se, barem u teoriji, dugoročno zagrijavanje moglo ublažiti uklanjanjem velikih količina CO₂ iz atmosfere, stručnjaci pozivaju na oprez kad je riječ o oslanjanju na te ambiciozne tehnologije.

– Ako dođe do većih prekoračenja cilja od 1,5°C, malo je vjerovatno da će uklanjanje CO₂ moći u potpunosti neutralisati zagrijavanje koje uzrokuju današnje emisije – upozorio je Joeri Rogelj, profesor klimatskih nauka i politike na Imperial Collegeu u Londonu.