Henri Kagan iz Pariza i Kenso Soai iz Tokija osvojili Nobelovu nagradu za hemiju

Francuz Henri B. Kagan i Japanac Kenso Soai dobitnici su Nobelove nagrade za kemiju za 2026. godinu. Njihova su otkrića pokazala kako u kemijskoj reakciji može prevladati jedan od dvaju zrcalnih oblika molekule, što je pojava važna za proizvodnju lijekova jer bi mogla pomoći objasniti zašto se u proteinima živih bića koristi samo jedan od tih oblika aminokiselina. Nagrada za kemiju, koja se tradicionalno dodjeljuje kao treća tijekom Nobelova tjedna, uslijedila je nakon nagrada za medicinu i fiziku, objavljenih u ponedjeljak i utorak, piše Hina.

Kraljevska švedska akademija znanosti dodijelila im je nagradu za otkriće nelinearnih učinaka i autokatalize u asimetričnoj organskoj sintezi. Iza tog stručnog obrazloženja stoji jednostavno pitanje: zašto se za izgradnju proteina u živim bićima koristi samo jedan od dvaju zrcalnih oblika aminokiselina?

Neke molekule postoje u dvama oblicima koji se međusobno odnose poput lijeve i desne ruke: zrcalne su slike, ali se ne mogu potpuno preklopiti. Pri izgradnji proteina u našim stanicama koristi se samo jedan takav oblik aminokiselina, a ta se pojava naziva homokiralnost i kemičari su dugo pokušavali objasniti kako ona može nastati.

U laboratorijskim reakcijama dobivali su oba zrcalna oblika u jednakim omjerima te su htjeli pronaći način da nastaje pretežno ili isključivo jedan. To je važno za proizvodnju lijekova jer dva oblika iste molekule mogu različito djelovati u organizmu, stoga je potrebno dobiti onaj sa željenim učinkom.

Kagan je 1986. godine pokazao da se kemijska reakcija može usmjeriti tako da nastane više jednog zrcalnog oblika nego što se dotad smatralo mogućim, a Soai je otišao korak dalje i 1995. opisao reakciju koja je otvorila put dobivanju samo jednog oblika, a 2003. predstavio je reakciju u kojoj je to i postigao.

Njihova su otkrića pokazala kako u kemijskoj reakciji može nastati samo jedan od dvaju zrcalnih oblika molekule, a prema obrazloženju Akademije, bila su presudna i za razvoj postupaka proizvodnje lijekova.

Nagrade za postignuća u znanosti, književnosti i miru, ustanovljene oporukom švedskog izumitelja i poduzetnika Alfreda Nobela, dodjeljuju se od 1901. godine, uz nekoliko prekida, uglavnom zbog svjetskih ratova. Nobel, po struci kemičar, stekao je golemo bogatstvo u 19. stoljeću zahvaljujući izumima prvenstveno povezanim s ratovanjem, među kojima je najpoznatiji dinamit.

Nagrada za ekonomiju uvedena je naknadno, a financira je švedska središnja banka. Iako su Nobelove nagrade za kemiju ponekad u sjeni poznatijih dobitnika nagrada za fiziku, književnost i mir, njima su ipak priznati brojni utjecajni znanstveni doprinosi, poput otkrića nuklearne fisije i tehnike sekvenciranja gena.

Dobitnicima će medalje uručiti švedski kralj Carl XVI. Gustaf na svečanosti u Stockholmu 10. prosinca, na godišnjicu Nobelove smrti, a podijelit će 12 milijuna švedskih kruna (1,2 milijuna dolara) te steći prestiž koji donosi osvajanje jedne od najpoznatijih svjetskih znanstvenih nagrada. Nakon dodjele slijedi svečani banket u Gradskoj vijećnici Stockholma.

Nagrada za mir, jedina Nobelova nagrada koja se ne dodjeljuje u Švedskoj, zasebno se uručuje u Oslu.