Kriza bez povratka? Šta će se desiti nakon 12. juna u BiH!
Bosna i Hercegovina se nalazi na prekretnici. Nakon 12. juna, prema analizi Foruma za saradnju i istraživanja, pred državom su pet mogućih scenarija – nijedan jednostavan, a svi sa ozbiljnim političkim, institucionalnim i bezbjednosnim implikacijama. Ova organizacija, koja okuplja istaknute pravne i političke stručnjake fokusirane na ljudska prava i povratničke zajednice, u svojoj publikaciji upozorava na mogući tok događaja koji prijeti da produbi ustavnu krizu. Jedan od autora izvještaja, Edin Ikanović iz Srebrenice, gostovao je u emisiji „Dan uživo“ i detaljno objasnio svaki od scenarija.
1. Prisilna reintegracija državnih institucija
Prvi, najoptimističniji ali i politički najriskantniji scenarij, podrazumijeva primjenu zakona i odluka Suda BiH. U tom kontekstu, odgovorni za antiustavne poteze bi bili privedeni, RS bi bila pod pritiskom da povuče neustavne zakone, a međunarodni akteri bi uslovljavali pomoć i sredstva. Ipak, kako ističe Ikanović, teško je zamisliti da bi najviši funkcioneri SNSD-a, uključujući Milorada Dodika, bili uhapšeni, ili da bi Željka Cvijanović aktivno učestvovala u reintegraciji. Njeno distanciranje i nedavni sastanci, poput onog s reisom Kavazovićem, možda ukazuju na plan B unutar samog SNSD-a.
2. Paralelni pravni sistem – de facto stanje
Drugi scenarij je već dobrim dijelom na snazi: RS postavlja vlastiti pravni okvir koji je u sukobu sa državnim zakonima. Ikanović poredi ovu situaciju s moldavskim primjerom – gdje dio zemlje funkcioniše paralelno i mimo centralnih vlasti, dok EU i dalje sarađuje s centralnom vlašću. Takvo stanje dugoročno usporava evropski put BiH, ali birokratije EU još uvijek nisu spremne da priznaju razmjere problema.
3. Održavanje krize kroz pregovore
Treći mogući razvoj događaja uključuje zadržavanje statusa quo, uz kontrolisane pregovore. Međunarodna zajednica bi podržavala dijalog, ali bez jasnih rješenja. No, to za političke aktere u Sarajevu nosi veliki rizik: pregovori sa onima koji su napali ustavni poredak nose ozbiljnu političku cijenu. „Niko nije spreman platiti takvu cijenu,“ kaže Ikanović, ističući da je vladavina prava linija koja ne smije biti pređena.
4. Međunarodna intervencija zbog eskalacije
Četvrti, izuzetno rizičan scenarij predviđa mogućnost međunarodne intervencije u slučaju da se kriza nenamjerno pretvori u sigurnosni incident. Uhapšenje Dodika, na primjer, moglo bi izazvati događaj koji eskalira izvan kontrole. „Trenutno nemamo ambasadora SAD-a u BiH, EU ima svoju agendu, a Britanija je jedina koja pokazuje veći stepen angažmana,“ navodi Ikanović, upozoravajući na vakuum u međunarodnom odgovoru.
5. Formalna disolucija i referendum
Najopasniji scenarij uključuje formalnu disoluciju BiH. Republika Srpska bi usvojila sopstveni „ustav“, odbacila državne zakone, osnovala svoje oružane snage i carinu, te organizovala referendum o nezavisnosti. To bi bio kraj Dejtonskog poretka i uvod u trajnu destabilizaciju zemlje. Ikanović upozorava da donošenje novog entitetskog ustava nije daleko, te da se taj proces može intenzivirati već tokom ljeta ili jeseni.
Kriza koja traje godinama
Ikanović zaključuje da ovo jeste najveća politička kriza u BiH od Dejtonskog sporazuma. Njeni korijeni, tvrdi on, ne leže u jednoj presudi ili izjavi, već u dugogodišnjem procesu koji je intenziviran od sredine 2023. godine. Forum za saradnju i istraživanja želi da kroz izvještaj ponudi širu sliku i javnosti omogući bolje razumijevanje složenosti aktuelne krize.