Reuters: Ovo je Putinov uslov za mir

Ruski predsjednik Vladimir Putin postavio je uvjete za okončanje rata u Ukrajini koji uključuju zahtjev da zapadni lideri pismeno obećaju da će zaustaviti širenje NATO-a prema istoku i da ukinu dio sankcija Rusiji, prema tvrdnjama tri ruska izvora upućena u pregovore.

Američki predsjednik Donald Trump više puta je izjavio da želi okončati rat i posljednjih dana pokazuje sve veće frustracije prema Putinu, upozorivši u utorak da se ruski lider "igra vatrom" odbijajući da uđe u pregovore o prekidu vatre s Kijevom, dok njegove snage napreduju na frontu.

Nakon što je prošle sedmice više od dva sata razgovarao s Trumpom, Putin je izjavio da je pristao da s Ukrajinom radi na memorandumu kojim bi se uspostavili okviri mirovnog sporazuma, uključujući i vremenski okvir za prekid vatre. Rusija tvrdi da trenutno izrađuje svoju verziju memoranduma, ali ne može procijeniti koliko će to trajati.
 
Kijev i evropske vlade optužuju Moskvu da odugovlači dok njene trupe napreduju na istoku Ukrajine.

"Putin je spreman sklopiti mir, ali ne po svaku cijenu", rekao je jedan visoki ruski izvor upoznat s razmišljanjima na vrhu Kremlja, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti.

Tri ruska izvora navode da Putin želi "pismeno" obećanje velikih zapadnih sila da neće širiti NATO savez predvođen SAD-om prema istoku – što je šifra za formalno odbacivanje članstva Ukrajine, Gruzije, Moldavije i drugih bivših sovjetskih republika.
Rusija takođe želi da Ukrajina bude neutralna, da se ukinu neke zapadne sankcije, da se riješi pitanje zamrznute ruske državne imovine na Zapadu i da se zaštite prava ruskih govornika u Ukrajini, navode tri izvora.
 
Prvi izvor je rekao da, ako Putin shvati da ne može postići mirovni sporazum pod svojim uvjetima, nastojat će Ukrajincima i Evropljanima pokazati vojnim pobjedama da će "mir sutra biti još bolniji".

Kremlj nije odgovorio na zahtjev Reutersa za komentar. Putin i ruski zvaničnici više puta su rekli da svaki mirovni sporazum mora rješavati "temeljne uzroke" sukoba – što je ruska skraćenica za pitanje širenja NATO-a i zapadne podrške Ukrajini.
Kijev je više puta rekao da Rusija ne bi smjela imati pravo veta nad njegovim težnjama ka članstvu u NATO-u. Ukrajina navodi da joj je potrebna snažna sigurnosna garancija sa zapada koja bi odvratila buduće ruske napade.

Administracija predsjednika Volodimira Zelenskog nije odgovorila na zahtjev za komentar.
 
NATO je ranije izjavio da neće mijenjati svoju politiku "otvorenih vrata" samo zato što Moskva to zahtijeva. Portparol saveza od 32 članice nije odgovorio na pitanja Reutersa.

"Putin pooštrio stav"

Putin je naredio desetinama hiljada vojnika da uđu u Ukrajinu u februaru 2022. godine, nakon osam godina borbi na istoku Ukrajine između proruskih separatista i ukrajinskih snaga.

Rusija trenutno kontroliše nešto manje od petine teritorije Ukrajine. Iako su ruski napadi ubrzani tokom protekle godine, rat i Rusiju i Ukrajinu skupo košta, kako u ljudskim žrtvama, tako i u vojnoj potrošnji.
 
Reuters je u januaru izvijestio da Putin sve više brine zbog ekonomskih distorzija u ratnoj ruskoj ekonomiji, usljed nestašice radne snage i visokih kamatnih stopa uvedenih radi obuzdavanja inflacije. Cijena nafte, glavnog oslonca ruske ekonomije, opada tokom cijele godine.

Trump, koji se ponosi prijateljskim odnosima s Putinom i vjeruje da ruski lider želi mir, upozorio je da bi Washington mogao uvesti dodatne sankcije ako Moskva odgađa napore da se postigne sporazum. Trump je u nedjelju na društvenim mrežama sugerisao da je Putin "potpuno POLUDIO" kada je prošle sedmice pokrenuo masovni zračni napad na Ukrajinu.

Prvi izvor je naveo da bi Putin, ako vidi taktičku priliku na bojištu, nastavio s napredovanjem u Ukrajini – i da Kremlj vjeruje da Rusija može ratovati godinama, bez obzira na sankcije i ekonomsku štetu koju nameće Zapad.

Drugi izvor je rekao da je Putin sada manje sklon kompromisu oko teritorije i da se drži svog javnog stava da želi cijelu teritoriju četiri ukrajinske regije koje Rusija polaže pravo.
 
"Putin je pooštrio svoj stav", rekao je drugi izvor o pitanju teritorije.

Širenje NATO-a

Dok se Trump i Putin javno prepiru o izgledima za mir u Ukrajini, Reuters nije mogao utvrditi da li intenziviranje rata i zaoštravanje stavova znače odlučnost da se postigne dogovor ili propast pregovora.

U junu prošle godine, Putin je iznio svoje početne uvjete za hitan prekid rata: Ukrajina mora odustati od NATO ambicija i povući sve svoje trupe sa cjelokupne teritorije četiri ukrajinske regije na koje Rusija polaže pravo i uglavnom ih kontroliše.
Pored Krima, koji je anektiran 2014. godine, Rusija trenutno kontroliše gotovo cijeli Luhansk, više od 70% Donjecka, Zaporižje i Herson. Takođe okupira dio Harkiva i Sumske oblasti, i prijeti Dnjepropetrovskoj.

Bivši američki predsjednik Joe Biden, lideri zapadne Evrope i Ukrajina smatraju invaziju imperijalističkim pokušajem osvajanja teritorije i više puta su obećali da će poraziti ruske snage.

Putin rat opisuje kao prekretnicu u odnosima Moskve sa Zapadom, koji je, kako kaže, ponizio Rusiju nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, šireći NATO i zadirući u ono što smatra ruskom sferom uticaja.

Na samitu NATO-a u Bukureštu 2008. godine lideri su se dogovorili da će Ukrajina i Gruzija jednog dana postati članice. Ukrajina je 2019. godine izmijenila ustav kako bi se obavezala na punopravno članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji.

Trump je rekao da je prethodna američka podrška ukrajinskim nastojanjima za članstvo u NATO-u bila uzrok rata, te je nagovijestio da Ukrajina neće dobiti članstvo. Američki State Department nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Putin, koji je došao na čelo Kremlja 1999. godine, više puta se vraćao na pitanje širenja NATO-a, uključujući i u svojim najdetaljnijim izjavama o mogućem miru tokom 2024. godine.

Godine 2021., samo dva mjeseca prije ruske invazije, Moskva je predložila nacrt sporazuma s članicama NATO-a, koji bi, prema članu 6, obavezivao NATO da "se suzdrži od bilo kakvog daljeg širenja, uključujući pristupanje Ukrajine kao i drugih država". Američke i NATO diplomate tada su poručile da Rusija ne može imati pravo veta nad širenjem saveza.

Rusija želi pismenu garanciju u vezi s NATO-om jer Putin smatra da je Moskva bila obmanuta od strane SAD-a nakon pada Berlinskog zida 1989. godine, kada je američki državni sekretar James Baker uvjeravao sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova 1990. da se NATO neće širiti prema istoku, rekli su dva izvora.

Takvo verbalno obećanje je zaista dato, naveo je bivši direktor CIA-e William J. Burns u svojim memoarima, ali ono nikada nije formalizirano – i dato je u vrijeme kada se raspad Sovjetskog Saveza još nije desio.

NATO, osnovan 1949. da bi osiguravao sigurnost od Sovjetskog Saveza, tvrdi da ne predstavlja prijetnju Rusiji – iako je u svojoj procjeni mira i sigurnosti iz 2022. godine identifikovao Rusiju kao "najupečatljiviju i direktnu prijetnju". Ruska invazija na Ukrajinu te godine podstakla je Finsku da se pridruži NATO-u 2023., a zatim i Švedsku 2024.
Lideri zapadne Evrope više puta su rekli da, ako Rusija pobijedi u ratu u Ukrajini, jednog dana bi mogla napasti i NATO – što bi izazvalo svjetski rat. Rusija takve tvrdnje odbacuje kao neutemeljeno zastrašivanje, ali je i sama upozorila da bi rat u Ukrajini mogao eskalirati u širi sukob.